1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

Plan upravljanja slivom rijeke SaveU tri slučaja planirane izgradnje hidroelektrana u Sloveniji (Brežice, Mokrice i Krško;vidjeti također Tabela 25 i Kartu 11), korist od razvoja smatra se većom od koristi kojabi uslijedila iz ispunjavanja okolišnih ciljeva Okvirne direktive o vodama, a projekti sunavedeni kao izuzeća sukladno članku 4(7) Okvirne direktive o vodama. HidroelektranaKrško je u izgradnji, a projekti za Brežice i Mokrice se pripremaju i imat ćeprekogranični utjecaj. Ipak, početak provedbe drugih potencijalnih budućihinfrastrukturnih projekata ne očekuje se u razdoblju od 2009. do 2015. godine, a ti suprojekti navedeni u slovenskom nacionalnom planu upravljanja riječnim slivom 10 .Pitanja plovidbe primarno se odnose na obnovu plovnog puta rijeke Save od Siska doBeograda. Savska komisija prepoznaje tu aktivnost kao prioritet, a studija izvodljivostiprovedena je 2008. godine. Koristit će se multifunkcionalni pristup, pri čemu se uzimajuu obzir promet, rekreativne aktivnosti, upravljanje vodama i okoliš. Procjena utjecaja naokoliš za dio Sisak – Brčko već je dovršena, uključujući prijedlog za mjere zaštite okoliša,program monitoringa stanja okoliša i procjenu troškova zaštite okoliša. Sredstvaprograma IPA za Bosnu i Hercegovinu koristit će se za razvoj nužne dokumentacije zaizgradnju plovnog dijela rijeke u sektoru od Brčkog do Beograda.Projekt "Obnova plovnog puta rijeke Save" uključen je u popis budućih infrastrukturnihprojekata na temelju odluke hrvatskog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kaostrateški projekt Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir važnost plovnog puta rijekeSave, Hrvatska je tijekom pregovora o pristupanju, u vezi s aspektima poglavlja 21 kojise odnose na Transeuropsku mrežu, navela projekt revitalizacije plovnog puta kaoprioritet. Sredstva EU iz programa IPA dodijeljena su za razvoj projektne dokumentacijeza dio od Brčkog do Siska. U Hrvatskoj se za naknadno financiranje ovog projektanamjeravaju koristiti sredstva strukturnih fondova EU.Konkretno, postoje planovi o izgradnji četiri hidroelektrane od slovensko-hrvatskegranice do Zagreba (hidroelektrana Podsused – 41 MW; hidroelektrana Prečko – 23,1MW; hidroelektrana Zagreb – 19 MW; hidroelektrana Drenje – 37 MW), s ukupniminstaliranim kapacitetom od približno 120 MW.Postoje planovi o izgradnji 16 malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Trenutno se smatrakako ti planovi nisu od prekograničnog značaja; ipak, njihov mogući kumulativni utjecajjoš nije istražen.Prekogranični utjecaji cjelokupne postojeće infrastrukture i budućih infrastrukturnihprojekata procijenit će se u okviru djelovanja bilateralnih komisija, korištenjem svihdostupnih alata (npr. Okvirne direktive o vodama, Direktive o poplavama, itd.), kao imeđunarodnih mehanizama (npr. Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica, Okvirnog sporazuma).http://www.mop.gov.si/fileadmin/mop.gov.si/pageuploads/podrocja/okolje/pdf/vode/nuv/nacrt_upravljanja_voda.pdf), zasnovan na Uredbi o koncesiji za rabo vode za proizvodnjo električne energije na delu VT rekeSave od Ježice do Suhadolega (Uradni list Republike Slovenije, br. 121/04, 83/06)Nacrt plana upravljanja slivom rijeke Save – verzija 6.2 57