1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

Plan upravljanja slivom rijeke SaveIzvori Pritisci koji uzrokuju loše kemijsko stanje SI HR BA RS ME Ukupno*DifuzniizvoriDrugi relevantni točkasti izvori - - - - - 0Zbog poljoprivrednih aktivnosti 2 1 1 2 - 6Zbog naselja bez kanalizacije 1 1 7 2 - 11Urbana zemljišta 3 1 1 1 - 6Drugi značajni pritisci - - - - - 0*Loše stanje može biti posljedica više vrsta pritisaka.Ekstenzivne poljoprivredne aktivnosti i manjak kanalizacijskih sustava u naseljimapredstavljaju glavne difuzne izvore koji dovode do pritiska na kakvoću podzemnih voda,uglavnom zbog izražene prirodne ranjivosti akvifera. Plitka tijela podzemnih voda spokrovnim slojevima tanjim od pet metara imaju nisku sposobnost smanjenja razineonečišćujućih tvari i uglavnom su pod rizikom da ne postignu dobro kemijsko stanje.Visoka ranjivost nekih tijela podzemnih voda, u kombinaciji s izostankom sustavaprikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda i/ili korištenjem gnojiva, zahtijevajuprimjenu sustavnih mjera za poboljšanje kakvoće plitkih podzemnih voda.3.2.2 Pritisci na količinu podzemnih vodaPremda se sliv rijeke Save može opisati kao prostor koji obiluje podzemnim vodama, usvim zemljama sliva rijeke Save postoje područja u kojima se bilježi snižavanje razinepodzemnih voda. Ipak, snižavanje razina podzemnih voda nije primarno uzrokovanoprekomjernim zahvatanjem vode. Taj fenomen primarno je povezan sa snižavanjemrazina rijeka, što je uzrokovano regulacijom riječnih korita, izgradnjom hidroelektrana,eksploatacijom šljunka (jaružanje), itd. U dubokim tijelama podzemnih voda, formiranihu pliocenskom kompleksu (Istočni Srem, Republika Srbija), koje imaju nedovoljnoprirodno prihranjivanje, prekomjerno zahvatanje vode zapravo je jedini uzrok lošegkvantitativnog stanja. Razmjeri eksploatacije visokokvalitetnog vodnog potencijalakarstnih akvifera trenutno su vrlo niski, premda ti akviferi omogućuju vodoopskrbu zavećinu stanovništva i industrije.Akviferi intergranularne poroznosti, poput fluvijalnih naslaga rijeke Save i nizvodnihdijelova njezinih pritoka –Ljubljanice, Krke, Kupe, Une, Vrbasa, Ukrine, Bosne i Drine –izravno su hidraulično povezani s tokovima rijeka, koji se često koriste za zahvatanjevode kroz procese obalne infiltracije. Javna vodoopskrba ključnih gradova, poputLjubljane, Zagreba i Beograda, gotovo se u potpunosti oslanja na te vodne resurse.Najznačajniji pritisci na količinsko stanje podzemnih voda povezani su s zahvatanjemvode u svrhu pridobivanja vode za piće. U svih pet zemalja sliva rijeke Save podzemnevode koriste se kao glavni izvor pitke vode: u Sloveniji iz tog izvora dolazi više od 95%vode za piće, u Hrvatskoj 90%, u Bosni i Hercegovini 89%, a u Srbiji 85%. Popisslučajeva značajne eksploatacije podzemne vode u slivu rijeke Save (Qann,av>50 lps)uključen je u Dodatak 8.Nacrt plana upravljanja slivom rijeke Save – verzija 6.2 59