BusinessSveto trojstvo bankarske industrijeBrand, novac i ITtehnologijaDa bi pružila samo jednu klasičnu šaltersku uslugu, prosječna banka za to ima 17 međusobnouvezanih sustava, pojasnio je kompleksnost bankarskog IT sustava Trevor LaFleche, stariji analitičarIDC Financial Insightsa za područje Europe, Srednjeg istoka i AfrikePiše: Nenad ZlatovićDanas su banke industrija zasnovane na tristupa: brandu, informatičkoj tehnologiji inovcu, smatra Trevor LaFleche, stariji analitičarIDC Financial Insightsa za područje Europe,Srednjeg istoka i Afrike. Ako nemate novca, posaovam ne ide. Isto je u slučaju nedostatka IT tehnologije,a ako niste brand, k vama ne dolaze klijentii opet vam bankarski posao ne cvate, pojasnio jeLaFleche sveto trojstvo današnjeg bankarskog poslovanja.LeFleche smatra da je nemjerljiv gubitaku zastoju poslovanja, ali da je u bankarskom svijetunajteži gubitak branda kad se ime banke nađe nanaslovnicama novina zbog krađe i gubitka informacija.Očuvanje povjerenja klijenta u sadašnjoj krizifinancijske industrije dobilo je još više na značenju,a s druge strane surova je realnost da raste brojsigurnosnih napada na financijske ustanove, što imutječe na poslovanje, naglašava LaFleche.Gotovo 0,07 posto sve svjetske potrošnje na kreditnei ostale kartice je prijevara, istaknuo je LaFlechedodajući da se banke nalaze u svojevrsnom procjepujer s jedne strane trebaju očuvati povjerljivostpodataka, a s druge zadovoljiti zahtjeve klijenata zatransparentnošću i jednostavnošću korištenja bankarskihusluga.Prema LaFlechu, Europa ima previše banaka i utom sektoru vlada stalna konsolidacija. Hrvatsku navodikao dobar primjer za to, u kojoj su 2000. godinebilo 43 banke, a u drugom kvartalu 2009. godine 34.Unificiranje IT procesaFinancijska kriza i globalna recesija uzrokovale suda banke u EMEA regiji režu svoje IT proračune ibave se samo projektima od strateškog značaja. Kadse financijska kriza dogodila, tako je oko 50 postobanaka odgovorilo na recesiju automatizacijom ITprocesa, 38 posto je smanjilo svoje vanjske troškovena IT, 35 posto je centraliziralo svoje IT resurse, 33posto je smanjilo svoju IT potrošnju, a oko 25 postoispitanih banaka smanjilo je broj IT osoblja, naglašavaLaFleche. Među mjerama koje banke poduzimajuLaFleche je naveo unificiranje IT procesa tereduciranje vanjskih troškova, a ključno je povećatiefikasnost, što opet traži uvođenje novih tehnologija.Bankama je trenutno prioritet investiranja na trikritična područja: projekti koji poboljšavaju efikasnost,projekti koji donose uštede i ne traju dugo tesvi projekti koji poboljšavaju radne procese.Najveći trend u bankarstvu je u poboljšanju tzv.front-enda, odnosno svih onih usluga koje klijentikoriste - od internetskog bankarstva, preko šalterskihusluga do call centara, kazao je LaFleche. Pojasnioje kako su banke shvatile da ne mogu zamijenitisvoj core business, ali da sustav mogu integriratikroz korištenje internetskog portala i tako pomoćunjega na jednom mjestu predstaviti svoje proizvode.LaFleche očekuje da će u narednim razdobljimaozbiljno investirati u drugu generaciju integracijana Internetu, odnosno u web 2.0 tehnologije kadaće svi podaci iz sustava biti stavljeni na Internet, jerto, uostalom, smatra LaFleche, klijenti očekuju odbanaka.Naime, čak 95 posto klijenata u stranim bankamasmatra da banke previše brinu o sigurnosti, a ne otome da olakšaju korištenje svojih usluga klijentima.Da bi pružila samo jednu klasičnu šaltersku uslugu,prosječna banka za to ima 17 međusobno povezanihsustava, pojasnio je kompleksnost bankarskogIT sustava LaFleche.Prilagodba donosi prednostDakle, što čeka banke u postkriznom razdoblju?Prema LaFlechu, customizacija je kralj, jer bankamau pridobivanju klijenata više nije dovoljno ponuditiosnovne bankarske usluge, već je trend kod klijenata,ustvrdio je LaFleche, da oni danas od banakatraže da se prilagode njihovu životnom stilu, štouključuje primjenu novih tehnologija poput inter-152 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2010.
Businessnetskog i mobilnog bankarstva. Nisu zadovoljni klasičnimbankarskim uslugama, već sve popularnijepostaju SMS usluge i pristupanje bankarskim uslugamana Internetu preko smartphone uređaja, štoje sigurnije od računala. Klijenti žele mogućnost davide sve svoje različite račune na Internetu ili da immogu pristupiti preko različitih mobilnih uređaja.Tako, primjerice, Visa i Mastercard razvijaju usluguvezanu uz osobni mobilni telefon koja bi se temeljilana geografskom položaju, odnosno provjeravalo bise je li korisnik u zemlji u kojoj živi u trenutku dokobavljate transakciju ili vam je netko ukrao telefon izlorabi ga, pojasnio je LaFleche.Banke koje to ne mogu pružiti na siguran načinpropast će, ustvrdio je LaFleche. Sve to dovodi dotoga da banke gube nadzor nad podacima, jer nisuviše izolirani u IT okruženju banke, već se nalaze naMreži i njima se pristupa iz različitih mrežnih okolinai s različitih infrastrukturnih rješenja, što postavljapred njih sve veće sigurnosne izazove, rekaoje LaFleche. Dodatni izazov sigurnosti su i web 2.0tehnologije i banke moraju naći siguran način kakoće ih omogućiti klijentima.LaFleche ističe kako je, zbogfinancijske krize, zapravopravi trenutak kada se možeočekivati povećana aktivnostu pokušajima napada na financijskeinstitucije i kako seu ovom trenutku nikako nesmije dogoditi negativni efektuštede na sigurnosti informacijskihsustava. Nadalje,LaFleche smatra kako bankeunatoč razvoju internetskihusluga i dalje predstavljajuvrlo atraktivne mete za lopove.To se očituje u četiri ključnapodručja. Prvi je krađa podatakao kreditnim i bankovnimkarticama, što ne pokušavajunapraviti samo lopovi izvanaTrevor LaFlecheveć i problematični zaposlenici.Drugi je izravan upad nainternetske račune klijenata ikrađa njihovih sredstava. Trećaje mogućnost krađe identitetačiji je cilj da se s lažnim identitetom podignusredstva, kredit i hipoteka. Konačno, tu su sofisticiranisoftversko-hardverski hakerski upadi. Važnoje naglasiti da će hakeri i prevaranti uvijek pokušaticiljati najslabiju točku. To znači da, kako bankepoboljšavaju svoju sigurnost u digitalnom svijetu,kao i u poslovanju s kreditnim karticama na web trgovinama,najslabija točka postaje kućno računaloklijenta banke i ono time prerasta u najizglednijumetu napada.Tri ključa sigurnostiBankama LaFleche pak u pogledu sigurnosti preporučujetri ključne stvari. Prva je da moraju uvestiOsiguravajuće kuće zaostaju pet došest godina za bankamastandardiziranu sigurnosnu politiku, druga je damoraju nadzirati stvarne rizike, i unutarnje i vanjske.Treće je sažeto u maksimi “vjerovati, ali i verificirati”,odnosno provjeravati obavljaju li svi zaposlenicisve poslovne radnje po ustaljenim i propisanimprocedurama.Iako ovo banke nerado čuju i rade, LaFleche imsavjetuje i smatra potrebnim sve financijske institucijeobvezati na prijavu svakog gubitka podataka.Menadžment, kojem je cilj održati dobru slikuo kompaniji, time bi bio i sam zainteresiran učinitisve nužne korake za uspješno obračunavanje s problemom.Takva transparentnost pomaže uspješnomrazvoju tržišta jer potrošači imaju relevantne informacijena temelju kojih mogu kvalitetno donijetiodluku kojoj banci dati povjerenje, kaže LaFleche.LaFleche kaže kako u području financijskih uslugapostoje brojna područja poslovne sigurnosti na kojebanke moraju obratiti pozornost. Ističe područje zaštitetradicionalne infrastrukture poput mreža kojepovezuju poslovnice i bankomate te kanala premapotrošačima poput telefonskog i internetskog bankarstva.Nadalje, važnim smatra i područje zaštitenovih kanala poput mobilnogbankarstva i mobilnogplaćanja za koje je potrebnouvesti nove razine zaštite i zakoje je nužno izgraditi povjerenjepotrošača. U proteklomrazdoblju najviše se razvijalopodručje zaštite tradicionalneinfrastrukture, kaže La Flechenaglašavajući kako se u idućihnekoliko godina očekuje daće se najviše ulagati u zaštitunovih kanala za pružanje bankarskihusluga.Osiguravatelji kasne sInternetomOsiguravajuće kuće zaostajupet do šest godina za bankamau nuđenju svojih uslugaputem Interneta, ponajvišezbog toga jer su im sustaviosiguranja stariji i manjefleksibilni od bankarskih sustava,a sam sustav prodaje njihovih proizvoda bioje drugačiji nego kod banaka, pojašnjava LaFleche.No i taj segment financijske industrije sve višese okreće prodaji svojih proizvoda putem Interneta.La Fleche ističe da su očekivanja potrošačanatjerala osiguravajuće tvrtke na taj potez. I samiosiguravatelji uvidjeli su da im je taj način prodajejeftiniji, lakši i efikasniji. Zasad klijenti Internet upodručju osiguravajućih kuća koriste više kao kanalza informiranje o njihovim proizvodima, neštokao službu za korisnike, no idući korak, u narednedvije godine, mogao bi biti i stvarna prodaja policapreko Interneta i pretvaranje Interneta u ozbiljankanal prodaje.siječanj 2010.<strong>PC</strong> CHIP153