chip_176_screen - PC Chip

AstroKolumnaIspuhani nauljeni bilderiHrabri poštanski pilot, u utrci za nagraduod 25 tisuća dolara njujorškog vlasnikaRaymonda Orteiga, u 33 sata i 30 minuta usolo letu prepravljenim avionom Ryan M-2 sletioje 21. svibnja 1927. u neprekinutom letu iz NewYorka u Pariz. Bio je to pothvat Charlesa Lindberghakojim je nadmašio sve ostale poštanske pilotekoji su, da bi tih godina preko oceana prenosilipisma, između Dakra u Senegalu i Belema u Brazilučak slijetali uz ploveće aerodrome usred južnogAtlantika da si natoče gorivo.Samo 42 godine poslije poletjeli su golemi Boeing747, Concorde i Tupoljev Tu-144, nadzvučniputnički avioni, u guštaru prekoonceanskih zračnihlinija. Te 42 godine poslije čovjek je sletio i naMjesec. Kada je Neil Armstrong objavio da je učiniomali korak za jednoga čovjeka, a veliki skok začovječanstvo, mnogima se vrtjelo u glavi pri pomislikamo će sve čovjek letjeti za sljedeće 42 godinei koliko li će ih do tada hodati po Mjesecu.Pokazalo se da se letjelo još samo tri godine, a dodanas je ondje hodalo samo 12 ljudi.Završila je utrka, nabildani suparnici su se ispuhali.Nauljene mišiće kojima smo se divili više nitkone zamjećuje u tramvaju. Bilderi su se ispuhali.Četrdeset godina poslije, prije nekoliko tjedana,magazin Time napravio je grešku: za naj-cool tehničkunapravu 2009. godine proglasio raketu Ares1-X. Na njihove web stranice se, umjesto patriotskogslavlja koje smo gledali na televiziji pri njezinulansiranju, sručilo mnoštvo ogorčenih komentara.Najjezgrovitije je sve to u Huffington Postu prokomentiraojedan od dvanaestorice s Mjeseca,Buzz Aldrin. Sažeto prepričano: to i nije bio let,niti je 1-X bila nova raketa. Prvi stupanj je doslovnouzet od shuttlea. Ono sve iznad njega bila jemaketa. Jedino što je bilo originalno i novo bili supadobrani kojim se prvi stupanj trebao spustiti umore. Jedan od njih triju nije se otvorio, pa je potisnik,za koji je predviđeno ponovno korištenje,oštetio pri padu u vodu. Ali čak i kada bismo tošto je poletjelo do visine od 40 kilometara nazvalinovom raketom, NASA sljedeću neće ispaliti ni zapet godina. Cool?Kao i Boeing 747, koji samo oblikom podsjeća naavion koji je poletio prije 42 godine, i danas potpunoneizmijenjena leti najpouzdanija poznataraketa Sojuz. Dosad je imala 1750 ispaljivanja bezijedne nezgode.Piše:Miroslav Ambruš KišPrivatnici nećetako olako, kaošto su to učiniledržave, potrošitinezamislivnovac samozato da negdjezabodu zastavuA ipak, na izumima samo tih sedam godina utrkeprema Mjesecu, od prvih nacrta rakete Saturn V injezinih letjelica do malog velikog koraka, i danasse događa postindustrijska revolucija.Što se dogodilo?Lagali su nas. Ne time što bi američke snimke sMjesečeve površine bile lažne. Da im se imalo štoprigovoriti, Rusi bi bili najglasniji. I jedni i drugilagali su nas da su pošli istraživati svemir. A zapravose utrkivala dvojica natjecatelja. U neobičnoj iskupoj igri ratovali su “drugim sredstvima”. Kao naolimpijskim igrama: nabildali su se, uložili milijune,samo da u jednome trenutku urade ono što nemogu i pogledaju zastavu koja se vijori. Drugo ihnije zanimalo.Lani je proglašena druga utrka. Natječu se 23privatna tima, kao i 1927. za pokal i Orteigov čekod 25 tisuća dolara. Zadatak je jednako nemoguć:poslati robota do 31. prosinca 2012. na Mjesec,prošetati ga po njegovoj površini najmanje 500metara i na Zemlju poslati živu HD sliku. Sudioniciće, samo da osvoje 30 milijuna Googleovih dolaraLunar X Prizea, potrošiti najmanje deset putaviše. To je, otprilike, konstanta sličnih natjecanjajoš od Lindbergha.Iako Lindbergha slavi povijest letenja, pravi surezultat Pan American, Lufthansa, TWA, BOAC iAir France koji su nastali godinu-dvije poslije.Privatnici neće tako olako, kao što su to učiniledržave, potrošiti nezamisliv novac samo zato danegdje zabodu zastavu. Ako nisu ludi, potrošeniće se novac vratiti investitorima, a osvoje li ili nenagradu, stvorit će razliku. Onaj tko pobijedi, kaoprije pet godina Burt Rutan letjelicom SpaceShipOne, osim iznosa nagrade dobit će i nerazmjeranpublicitet. Ostali će ga morati zaraditi, platiti.Za nekoliko godina sprdat ćemo se diznilendskimletovima od dva sata po cijeni od 200 tisućadolara. Bransonov raketni avion samo će u nevoljimoći sletjeti na pistu nekog drugog aerodroma.Najdalje do LAX-a, u Los Angelesu. Nećemo sesprdati cijeni ni nestrpljivim bogatašima koji su toplatili, nego NASA-i i ostalim konkurentima kojisu stvorili predodžbu da samo oni imaju monopolna put u svemir. I da je to strašno pametno, nedostupnoi vraški skupo.Koješta. A u utrci 23 ekipe koje gađaju u Mjesec,dragi prijatelji, imate i za koga navijati.siječanj 2010.PC CHIP161