2. Pojam i definicija pomorskog brodaSkoro svi autori koji se bave pomorskim pravom kada je riječ o pojmupomorskog broda, ukazuju na njegovu specifičnost (brod se posmatra kao stvarsui generis koja se u mnogo čemu izjednačava i sa pojedincem – fizičkomličnošću u pravu), kao i na teškoće na koje se nailazi prilikom pokušaja da sepojam pomorskog broda izrazi jednom opštom i sveobuhvatnom definicijom. NašZakon pri definisanju broda označava ga kao plovni objekt koji je osposobljen zaplovidbu morem i koji učestvuje u plovidbi, s time što dodatno traži da se radi obrodu koji je registrovan za plovidbu morem i čija baždarska dužina iznosinajmanje 12 metara, a registarska zapremina (tonaža), najmanje 15 BRT (čl.5.tač. 3. i 7 ZPUP-a), dakle, zakonodavac usvaja četiri elementa koja je potrebnoda se kumulativno ispune, da bi se jedno plovilo smatralo pomorskim brodom: a)da se radi o plovilu koje je osposobljeno za plovidbu morem, b) da takvo plovilostvarno učestvuje u plovidbi, c) da se radi o plovilu koje prelazi odredjenuveličinu i d) da je registrovano za plovidbu morem.U uporednom pravu, a i jugoslovenskoj literaturi, nailazi se na dostapokušaja što cjelovitijeg i preciznijeg načina utvrdjivanja pojma pomorskogbroda. 73. Podjela pomorskih brodovapo namjeni i veličiniPojam pomorskog broda moguće je shvatiti u širem i užem smislu. Naime,postoje plovni objekti koji nisu konstruisani da im je namjena plovidba u svrhuprevoza morem, već se radi o takvoj kategoriji plovnih objekata koji suosposobljeni za plovidbu, ali čija osnovna namjena nije prevoz, pa u krajnjoj linijii plovidba morem, već obavljanje nekih drugih zadataka na moru, ali te zadatkeoni obavljaju u specijalnom ambijentu mora, pa se kao najpogodniji, a inajjeftiniji, ponekad i jedino mogući, javlja način da se ti objekti premeštaju domjesta gdje treba da obavljaju svoju djelatnost u plovećem stanju. Njihovadjelatnost jesu neki tehnički radovi na moru, pa su to npr. ploveće dizalice,7 V. Brajković, u svom Pomorskom pravu, str. 95, u najširem smislu definiše pomorski brod kao plovilonamijenjeno plovljenju po moru, a u Pomorskoj enciklopediji (knjiga I, str.24) konstatuje da je pomorski brodplovilo za koje vrijede norme pomorskog prava, ukazujući ujedno na teškoće davanje jedne sveobuhvatnedefinicije i njene zavisnosti od komplikovanosti i mnogstrukosti činjenica koje uticu na stvaranje prava u ovojoblasti. Na sličan način definišu pomorski brod i mnogi drugi domaći i strani autori , pa ćemo još spomenutidefiniciju Rodiera (Droit maritime, Preciz Dalloz, 4 edition, str.25) pomorskog broda kao plutajuće tehničkenaprave namjenjene plovidbi. Što se tiče uporednog zakonodavstva jednu od najiscrpnijih definicija daje Sovjetskikodeks trgovačke pomorske plovidbe označujući pomorski brod kao plutajuću napravu sa sopstvenim ii bezsopstvenog pogona koja se koristi za prevoz stvari, putnika, prtljaga, pošte, za ribolov i druge morske radinosti, zavadjenje ruda, hidrotehničke radove, vadjenje potonulih objekata iz mora, vršenje specijalnih službi (sanitarna ikarantinska služba), te za naučne, školske i kulturne potrebe za sport i razonodu i za druge ciljeve.20
ageri, objekti za postavljanje kablova i cevovoda u moru, ploveći dokovi i sl. isvi oni obuhvaćeni su zajedničkim nazivom tehnički plovni objekti.Što se tiče brodova koji se upotrebljavaju u komercijalne svrhe radi se obrodovima za prevoz tereta morem-teretni brodovi i brodova za prevoz putnikamorem-putnički brodovi i mješovitih brodova koji služe i za jednu i za drugunamjenu – putničko teretni brodovi. Izvan ove najveće grupe brodova dolaze ibrodovi koji vrše, doduše, neke druge funkcije, ali ipak u komercijalne svrhe, pase mogu pridružiti ovoj prvoj grupi, kao što su npr. brodovi tegljači ili pilotskibrodovi.Sledeću grupu pomorskih brodova koji se ne koriste u komercijalne svrhečine tzv. javni brodovi, ili kako ih još naš zakonodavac naziva brodovi zaneprivredne svrhe. Tu spadaju policijski, carinski i brodovi za potrebe pomorskihupravnih vlasti, kao i neki brodovi sa specijalnim medjunarodno-pravnimpoložajem, kao što su npr. poštanski ili bolnički brodovi.Da bi se konačno utvrdio pojam pomorskog broda, a to čini i našzakonodavac, potrebno je izvršiti i podjelu svih plovila na moru čija je osnovnasvrha plovidba i obavljanje raznih komercijalnih i nekomercijalnih plovidbenihaktivnosti i po veličini, i na taj način vrši se konačno razlikovanje izmedjupomorskog broda u užem smislu i pomorskih čamaca, odnosno manjih plovnihjedinica na moru koje hrvatski zakonodavac naziva brodicama.Posebnu kategoriju brodova čine ribarski brodovi i brodovi za privatnuupotrebu, razonodu i rekreaciju – brodovi jahte, koji zbog posebnog pravnogstatusa, se upisuju u posebne upisnike.3.1. Pravni status jahti, ribarskih brodovai čamacaPomorski čamci, kao manji plovni objekti (ispod 12 m dužine i 15 BRT)uvijek su se evidentirali, ali je ta evidencija bila administrativnog karaktera bezstvarno-pravnog značaja. Naime, čamci se u osnovi ne tretiraju kao nepokretnostii na njih ne treba da se primenjuje knjižni režim stvarnih prava, a pogotovo ne sakonstitutivnim učinkom. Prema tome, svojina na čamcima se stiče predajom, aupis imena vlasnika samo evidentira postojanje tog prava. Takodje, čamci se nemogu opterećivati drugim stvarno-pravnim teretima. Sva rješenja u vezi saupisom čamaca donose lučke kapetanije i sudovi nemaju učešća vezano zapromjenu vlasništva.Saglasno najnovijim odredbama ZPUP-a na isti način postupa se i saplovećim postrojenjima. Prema tome, u isti upisnik upisuju se i plovećapostrojenja koja se stalno ili pretežno zadržavaju ili plove u obalnom moru ili na21
- Page 1 and 2: Prof. dr Borislav IvoševićPOMORSK
- Page 3 and 4: pomorsko-pravne ugovore i vanugovor
- Page 5 and 6: 1982.godine. Ovom Konvencijom teori
- Page 11: osnovana je Medjuvladina pomorska k
- Page 15: Saglasno Konvenciji UN o pravu mora
- Page 18 and 19: Organ bezbjednosti plovidbe u lukam
- Page 22 and 23: unutrašnjim vodama CG, bez obzira
- Page 24 and 25: Pored klase broda značajan propis
- Page 26 and 27: stvarno-pravnim odnosima, kao što
- Page 28 and 29: pomorskih država svoju zastavu rez
- Page 30 and 31: odovima u pogledu identifikacije br
- Page 32 and 33: tečnih) u upotrebi je odredjivanje
- Page 34 and 35: izdavanja upisnog lista, ograničen
- Page 36 and 37: nazivom „brodski manifest“. Ovi
- Page 38 and 39: svim drugim pravnim situacijama ne
- Page 40 and 41: U Jugoslaviji pravo svojine na brod
- Page 42 and 43: proistekli iz nedostataka u projekt
- Page 44 and 45: privatnog brodovlasništva. Kao ugl
- Page 46 and 47: odu engleskog prava (maritime liens
- Page 48 and 49: anglosaksonskom pravu, ali od dono
- Page 50 and 51: zapovjednika i članova posade za n
- Page 52 and 53: kome su na javni (oglašeni) poziv
- Page 54 and 55: Ugovorna hipoteka nastaje sporazumo
- Page 56 and 57: Prva dva načina prestanka hipoteke
- Page 58 and 59: GLAVA III: SUBJEKTI POMORSKO-PLOVID
- Page 60 and 61: 2. Punomoćnici i pomoćnicipomorsk
- Page 62 and 63: 3.1. Zapovjednik brodaZapovjednik b
- Page 64 and 65: ukrcavanja, odnosno pristaništa u
- Page 66 and 67: vazdušne plovidbe, medjutim, trgov
- Page 68 and 69: ekonomske, da takve brodare istisnu
- Page 70 and 71:
odredjena usluga brodom, a sve zavi
- Page 72 and 73:
značajnu ulogu u pripremanju stand
- Page 74 and 75:
Nakon završetka ove glavne faze za
- Page 76 and 77:
Dispozicija ukrcaja uobičajeno sli
- Page 78 and 79:
Treba naglasiti da je čarter ugovo
- Page 80 and 81:
4.Dolazak broda u lukuU vezi sa izv
- Page 82 and 83:
Iz stojnica se isključuju svi zast
- Page 84 and 85:
Term“ kod linijskih prevoza. Iz s
- Page 86 and 87:
9. VozarinaZa razliku od vozarine k
- Page 88 and 89:
prevozila) izašle iz detencije pov
- Page 90 and 91:
Klauzula o generalnoj havariji pred
- Page 92 and 93:
ugovorene vozarine, eventualnu nakn
- Page 94 and 95:
u teretnici i, naravno, onda dolazi
- Page 96 and 97:
dobije čistu teretnicu. Ako dodje
- Page 98 and 99:
zaključen ugovor o prevozu i da je
- Page 100 and 101:
tereta onda se naručiocu zabranjuj
- Page 102 and 103:
izraelsku zastavu ne može da uplov
- Page 104 and 105:
6.Trajanje ugovoraTrajanje ugovora
- Page 106 and 107:
je jedina zarada koju ima iz cjelok
- Page 108 and 109:
Iz svega gore navedenog, proizilazi
- Page 110 and 111:
pogledu ipak zadržava brodovlasnik
- Page 112 and 113:
kod ovog tipa brodarskog ugovora pr
- Page 114 and 115:
novčanih davanja bilo u cjelini il
- Page 116 and 117:
putnika, na cijelokupnoj ugovenoj r
- Page 118 and 119:
vrijeme i mjesto nastanka štete, z
- Page 120 and 121:
tegljenje, već tzv. potiskivanjem,
- Page 122 and 123:
Pojam i bitne karakteristike ugovor
- Page 124 and 125:
Kada se govori o pravima i obavezam
- Page 126 and 127:
zakon zove nalogodavac) obavlja jed
- Page 128 and 129:
GLAVA V: ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA(
- Page 130 and 131:
1) mediteranski sistem ili sistem a
- Page 132 and 133:
) smrt ili tjelesne povrede svakog
- Page 134 and 135:
odnosila prema takoj utvrdjenom poj
- Page 136 and 137:
2. Odgovornost „ex recepto“ i
- Page 138 and 139:
konvencija o teretnici. Smatra se n
- Page 140 and 141:
Treća medju glavnim vozarevim obav
- Page 142 and 143:
odgovornost ograniči do jednog naj
- Page 144 and 145:
Takodje, bitna razlika jeste da se
- Page 146 and 147:
Hamburška pravila izričito predvi
- Page 148 and 149:
Vozar robu uredno i pažljivo prima
- Page 150 and 151:
Pored izlivanja nafte i drugih teč
- Page 152 and 153:
Znatnu stavku pomorskih havarija č
- Page 154 and 155:
Brodolom (shipwreck) je pomorska ne
- Page 156 and 157:
stvori dobrovoljno, dakle, da sagle
- Page 158 and 159:
4. Definicija i elementi generalne
- Page 160 and 161:
Zajednica pomorske imovine na moru
- Page 162 and 163:
generalna havarija, predvidjeni su
- Page 164 and 165:
U drugom slučaju zapovjednik je po
- Page 166 and 167:
slijedi i regulisanje nekih slučaj
- Page 168 and 169:
zina,a samim tim i prenaprezanje br
- Page 170 and 171:
havariju priznaje u neto iznosu št
- Page 172 and 173:
sudara na moru. Ovakva situacija tr
- Page 174 and 175:
i kao što smo već rekli obuhvata
- Page 176 and 177:
praksi u slučajevima kada bi se ut
- Page 178 and 179:
karaktera kod kojih dolazi do izra
- Page 180 and 181:
spasavanje više nije ograničeno n
- Page 182 and 183:
zabrane zapovjednika, odnosno vlasn
- Page 184 and 185:
samo na pomorski, odnosno rječni d