cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Učiteljski fakultet - Sveučilište ...

V. Uzelac, TEORIJSKO-PRAKTIČNI OKVIR CJELOŽIVOTNOG UČENJA ZA ODRŽIVI RAZVOJMiller, 2007:59.-62.) pa i razmišljanja o okolišu u kojem živi. Mlađa djeca razmišljajuo okolišu vrlo konkretno, oslanjajući se na vanjske značajke okoliša: «okoliš jenešto gdje se igram». Starija djeca mogu uzeti u obzir i apstraktnije vidove okoliša,poput brige za okoliš. Mlađa djeca često vide okoliš kao trenutačno stanje koje ovisio trenutačnim igrama i aktivnostima ili onima koje tek slijede. Starija djeca drže daje okoliš trajni odnos prema njemu (Uzelac, 1999.).Time je pogođeno pitanje funkcioniranja svih mogućih utjecaja na učenje o održivomrazvoju. Jedna od stvari na koju valja misliti jest: nedostaci u fazi ranog odgoja/obrazovanja, uvelike smanjuju uspješnost učenja u obveznom odgoju i obrazovanja,odnosno u kasnijim stupnjevima odgoja/obrazovanja, odnosno u kasnijim fazamacjeloživotnog učenja za održivi razvoj (Memorandumu o cjeloživotnom učenju,2000.).Kontinuitet odgoja/obrazovanja za održivi razvojPovećano zanimanje za kontinuitet procesa odgoja/obrazovanja za održivi razvojpojavilo se zbog sljedećeg razloga: pokazalo se da na pojedinim razinama odgoja iobrazovanja treba mnogo toga mijenjati, s težnjom za njihovim neposrednijim povezivanjem.U protivnom, prijeti opasnost da se izgubi iz vida potreba cjelovitihnapora koji su nužni, ako se žele, u domeni odgoja i obrazovanja za održivi razvoj,postići globalni ciljevi. (Promotion of a global partnership for the UN Decade ofEducation for sustainable Delopment, 2005. do 2014: 5.).Prenaglašavanje kontinuiteta u odgoju/obrazovanju za održivi razvoj usmjerilonas je na sljedeće pitanje: Što je u podlozi zanimanja za kontinuitet odgoja/obrazovanjao održivom razvoju? Na kontinuitet se gleda mnogo općenitije, određujućiga kao relativno trajnu promjenu cjelokupnog odgoja/obrazovanja za održivi razvoj,od najranije dobi pa do starosti. Ovo određenje ima više važnih elemenata. Ono počemu se analiza ovih elemenata ističe jest to što se oni u objašnjavanju kurikulumauvelike oslanjaju na: (a) interdisciplinarni i/ili integrirani kurikulum (Huckle,2005:22). Općenito, to nas dovodi do sljedećeg: (b) kurikulum, odnosno znanja iumijeća o održivom razvoju treba modificirati i podizati na viši stupanj (Memorandumo cjeloživotnom učenju, 2000:7-8.).U sadašnjim nastojanjima kontinuitet odgoja/obrazovanja za održivi razvoj valjatražiti u primjeni, u osnovnom odgoju i obrazovanju, najučinkovitijih svojstavametoda učenja predškolskog odgoja (Lepičnik-Vodopivec, 2006.). Istodobno, mislise na stvaranje uvjeta za veće uvažavanje fleksibilnosti u organizaciji aktivnosti tezabave i rekreacije u obliku igre, za istraživanje, za korištenje sredstava koja su djetetupoznata i koja su sastavni dio predškolskog i/ili obiteljskog života i sl.. U tomkontekstu, vizualno-estetske karakteristike prostora jedne su od važnih čimbenikapercepcija okoliša (Uzelac, 2003.).6