cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Učiteljski fakultet - Sveučilište ...

V. Uzelac, TEORIJSKO-PRAKTIČNI OKVIR CJELOŽIVOTNOG UČENJA ZA ODRŽIVI RAZVOJOpćenito rečeno, o kojoj god dimenziji različitosti odgoja/obrazovanja za održivirazvoj se radi, ona uvijek podrazumijeva visok stupanj sudjelovanja djeteta/učenika/studenta jer oni s vremenom postaju sve odgovorniji za svoje učenje o održivom razvoju.Dimenzije načela različitosti mogu se smatrati mjerilom za prosudbu kvalitete,odnosno mjerilom s obzirom na standarde dobrog i poželjnog u odgoju/obrazovanjuza održivi razvoj. Napominjemo da je to, jednim dijelom, bila i osnovna konturanekih istraživanja u Republici Hrvatskoj. (Uzelac, 2002.; Uzelac, 2006:359-389.;Uzelac, 2007:452.-466.).ISTRAŽIVANJA U ODGOJU/OBRAZOVANJU ZA ODRŽIVIRAZVOJ S POSEBNIM OSVRTOM ZA REPUBLIKU HRVATSKUU centru problema odgoja/obrazovanja za održivi razvoj nalaze se načini na kojeodgojno-obrazovne ustanove, posebice škole, mogu provoditi promjene. Značajnomjesto pripada istraživanjima (Promotion of a global partnership for the UN Decadeof Education for sustainable Delopment, 2005. do 2014 (2005:13.), koja donose, uzostalo, brojna nova pitanja i probleme učenja za održivi razvoj. Sasvim je izvjesnoda višestruko otvaraju problem empirijskih istraživanja. Naime, činjenica jest da jepozicija istraživanja još uvijek samo marginalna, kao i to da nije razvijen primjerenodnos prema empirijskim istraživanjima odgoja/obrazovanja za održivi razvoj.Zahtjev za istraživanjima ima značenje izazova samo ako ta istraživanja pridonoseuistinu boljem teorijskom shvaćanju odgoja/obrazovanja za održivi razvoj, odnosnoučinkovitijem praktičnom oblikovanju toga odgoja/obrazovanja. To bi takođerznačilo da se na temelju spoznaja, dobivenih empirijskim istraživanjima može prićikonstrukciji pojedinih modela učenja o održivom razvoju. Naravno, samo na temeljuempirijskih istraživanja nije moguće doći do prihvatljivih teorija u navedenom područjudjelovanja. Napominjemo, ovo je više namjera da se raznolikim postojećim ibudućim istraživanjima, dade odgovarajuće značenje te da ih se dovede u određenired. Bitno jeste: kako istraživanjima iznaći najbolje putove za uspješno učenje oodrživom razvoju!I pored toga, ipak se zna da bi za uspješniji odgoj/obrazovanje za održivi razvoj,svakako valjalo poznavati rezultate nekih većih istraživačkih projekata. S tim u vezi,postaje sve očitije da se primjenom osnovnih ideja rezultata takvih istraživanja, najvišepostiže ako se odgojno-obrazovne ustanove, posebice škole, uključe u «akcijskaistraživanja». Odnosno prihvatimo li poziv za akcijska istraživanja, onda se otvarajunovi vidici, nove mogućnosti, u skladu s tim i novi načini pristupanja problemuučenju za okoliš/održivi razvoj. Međutim, pokušaji integracije rezultata takvih istraživanjau širi prostor škola nisu evidentni. Razlog tomu je, vjerojatno, zbog njihovenesustavnosti. Postavlja se pitanje: je li takav pristup uopće djelotvoran? Ili, ako14