energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– oprem<strong>anje</strong> pesportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i baFAO procenjuje da je globalno uništav<strong>anje</strong>šuma opalo sa 16 miliona hektara godišnjetokom devedesetih godina na 13 milionahektara godišnje u protekloj deceniji. Ukolikose uzme u obzir i pošumljav<strong>anje</strong>, nivouništavanja šuma je opao sa 8,3 miliona hektaragodišnje na 5,2 miliona hektara, što jepovršina približne veličine kao Kostarika.Primarne šume, najgušće i biološki najraznovrsnijevrste šuma, beleže pad od višeod 40 miliona hektara tokom prethodnedecenije, uglavnom kao posledicu krčenjabez obnavljanja.Održivo upravlj<strong>anje</strong>šumamaIzveštaj sadrži informacije o kretanjima uupravljanju šumskim resursima, proizvodnjidrvnih proizvoda, kao i podatke opošumljenosti. U izveštaju se ističe da seu šumarskom sektoru radi na sm<strong>anje</strong>njuuticaja na okruženje boljim upravlj<strong>anje</strong>mresursima i poveć<strong>anje</strong>m energetske efikasnostiu proizvodnji drvnih proizvoda.Međunarodna godina šuma nastupa u,moglo bi se reći, prelaznom momentu zasvetske šume. Brzina krčenja šuma polakoopada, a sve više političara i uticajnihpojedinaca i grupa pokazuje interes zaočuv<strong>anje</strong> šuma kao strategiju za sm<strong>anje</strong>njeklimatskih promena. Neke vl<strong>ade</strong> su donelezakone kojima se zabranjuje trgovina sirovinamadobijenim ilegalnom sečom šuma,dok se preprodavci i maloprodajni trgovcisve više interesuju za poreklo drvnih proizvoda.Ali rizici su i dalje prisutni. Povećanjapotražnja za hranom i gorivom preti preostalimpošumljenim površinama dokklimatske promene povećavaju ranjivostšuma na suše, požare i širenje bolesti. Lošeplanir<strong>anje</strong>, nedovoljno nadgled<strong>anje</strong> i snažniinteresi u šumarskom sektoru rešeni dazadrže status kvo mogli bi podriti naporeza očuv<strong>anje</strong> šuma.Svetske šumePrema podacima Organizacije za hranu ipoljoprivredu (FAO) iznetim prošle godine,šume trenutno pokrivaju 32 procentasvetske površine (izuzimajući vodene površine),ili približno 4 milijarde hektara.Podaci FAO pokazuju da je stopa krčenjašuma u 121 tropskoj državi iznosila prosečno9,34 miliona hektara godišnje u perioduizmeđu 2000. i 2010. godine, dok jetokom perioda od 1990. do 2000. godinebila 11,33 miliona hektara godišnje.Pad je izraženiji od 2005. godine zahvaljujućidrastičnoj redukciji krčenja šumau brazilskom Amazonu, koje je dostiglovrhunac 2004. godine sa 27.772 kvadratnihkilometara, dok za 2010. godinu ono iznosim<strong>anje</strong> od 8.000 kvadratnih kilometara.Ukupno sm<strong>anje</strong>nje krčenja u Brazilu od2005. godine, koje je palo sa 3,2 milionahektara godišnje u periodu od 2000. do2005. godine na 2,5 miliona hektara godišnjeod 2005. do 2010. godine, više negonadomešćuje poveć<strong>anje</strong> u krčenju šuma udrugim značajnim šumarskim državamatokom istog perioda uključujući Indoneziju(poveć<strong>anje</strong> od 107 procenata), Peru (94procenta) i Madagaskar (36 procenata).Održivo upravlj<strong>anje</strong> šumama predstavljaupravlj<strong>anje</strong> šumskim resursima u skladusa principima održivog razvoja. Održivoupravlj<strong>anje</strong> šumama sadrži veoma širokesocijalne, ekonomske i ekološke ciljeve.Niz šumarskih institucija danas primenjujerazličite oblike održivog upravljanjašumama a dostupan je i širok opseg metodai alata koji su se u prošlosti pokazaliuspešnima. Principi upravljanja šumama,usvojeni na Konferenciji Ujedinjenihnacija o životnoj sredini i razvoju (UN-CED) u Rio de Žaneiru 1992. godine,opisuju međunarodno poim<strong>anje</strong> održivogupravljanja šumama u to vreme.100www.build.rs
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgr<strong>ade</strong> – vodašte – ozelenjav<strong>anje</strong> – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemiZa šumarske menadžere održivo upravlj<strong>anje</strong>određenim šumskim dobrom značiodređiv<strong>anje</strong>, na opipljiv način, kako ga koristitidanas a da se za budućnost obezbedislična korist, zdravlje i produktivnost.Šumarski menadžeri moraju da procene iintegrišu širok spektar ponekad suprotstavljenihfaktora - komercijalne i nekomercijalnevrednosti, životnu sredinu, potrebezajednice pa čak i globalni uticaj. U većinislučajeva šumarski menadžeri razvijajuplanove u dogovoru sa građanima, preduzećima,organizacijama i drugim zainteresovanimstranama u i oko šumskog dobrakojim se upravlja.U međuvremenu je razvijen veći broj kriterijumai pokazatelja kojim se procenjujeefikasnost održivog upravljanja šumamakako na državnom tako i na nivou jediniceupravljanja. Godine 2007, Generalnaskupština Ujedinjenih nacija usvojila jepravno neobavezujući dokument o svimvrstama šuma. To je prvi dokument takvevrste i on odražava snažnu posvećenostmeđunarodne zajednice promociji i sprovođenjuodrživog upravljanja šumamakroz nov pristup koji okuplja sve zainteresovanestrane.DefinicijaDefinicija održivog upravljanja šumama jerazvijena na Ministarskoj konferenciji ozaštiti šuma u Evropi (MCPFE), i usvojenaje od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu(FAO). Ona definiše održivoupravlj<strong>anje</strong> šumama kao:Upravlj<strong>anje</strong> i korišćenje šuma i šumskogzemljišta na način, i po stopi, koja održavanjihov biodiverzitet, produktivnost,regenerativnu sposobnost, vitalnost injihov potencijal da ispuni, sada i u budućnosti,relevantne ekološke, ekonomskei socijalne funkcije na lokalnom,nacionalnom i globalnom nivou, i da nenanosi štetu drugim ekosistemima.Jednostavnije rečeno, koncept se može opisatikao postiz<strong>anje</strong> ravnoteže - ravnoteže izmeđupovećanja potraženje društva za šumskimproizvodima i očuvanja zdravlja šuma.Ravnoteža je ključna za očuv<strong>anje</strong> šuma kao iza razvoj zajednica koje od njih zavise.KRITERIJUMI I INDIKATORIKriterijumi i indikatori su alati koji semogu koristiti za konceptualizaciju, procenui primenu održivog upravljanja šumama.Kriterijumi definišu i karakterišubitne elemente kao i skup uslova ili procesakojima se može proceniti održivo upravlj<strong>anje</strong>šumama. Periodično mereni indikatoripokazuju pravac promene u odnosu nasvaki kriterijum. Postoji sedam uobičajenihtematskih oblasti održivog upravljanja šumama.Te oblasti su:• Obim šumskih resursa• Biološka raznovrsnost• Zdravlje i vitalnost šuma• Produktivne funkcije i šumski resursi• Zaštitne funkcije šumskih resursa• Socijalno-ekonomske funkcije• Pravni, politički i institucionalni okvir ■www.build.rs101