12.07.2015 Views

dnja mika ljenje anje ade - BUILD magazin

dnja mika ljenje anje ade - BUILD magazin

dnja mika ljenje anje ade - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– oprem<strong>anje</strong> pesportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i baskom intervalu od nekoliko decenija, uzvelika ulaganja u omotače, instalacije i sistemekontrole. Time nismo rešili:• zagađenje vodotokova - atmosferskevode spiraju sa poljoprivrednih površinai vrtova veštačka đubriva koja hraneneke vodene biljke koje zatim oduzimajukiseonik iz vode i desetkuju sve drugebiljne i životinjske vrste; atmosferskevode slivaju se u kanalizaciju, a zatimu vodotokove, spiraju ulja, naftu i drugenečistoće sa parkinga, saobraćajnica,pruga, itd; kanalizacione vode nose toksineiz našeg organizma, he<strong>mika</strong>lije zaodržav<strong>anje</strong> higijene, itd;• transport - raspored urbanih funkcija irešenje saobraćaja u gradovima uzrok jesvakodnevnih migracija stanovništva• komfor i zaštita zdravlja korisnika -mnogi proizvodi za završnu obradu ioprem<strong>anje</strong> enterijera izvor su kancerogenihi drugih štetnih materija koje uvelikoj meri utiču na zdravlje, produktivnosti opšte psiho-fizičko st<strong>anje</strong> ljudi• nedovoljno efikasne i štetne proizvode– od uređaja za grej<strong>anje</strong> i hlađenjeprostora, do sredstava za održav<strong>anje</strong>higijene... proizvođači vođeni isključivoimperativom zar<strong>ade</strong> neće samostalnoimplementirati tehnologije koje su namdanas dostupne i to uz ispunjenje principaekonomije, zdravlja i održivosti• potrošačko društvo - reciklaža, onakvakakvu je danas koristimo, ne može danadomesti preterano i prebrzo trošenjeresursa planete koje pokreću naše navike;hrana se pakuje u nekoliko slojevaambalaže jer treba da izdrži u jestivomstanju magacine, prekookeanske brodove,kamione, kombije, rafove, frižidere;čak i kada se iz otpada domaćinstava odvojestaklo, papir, plastika i metal, i daljeostaje velika količina otpada koja dospevana deponije tamo stvarajući još uvekneistražena hemijska jedinjenja i gasove;poveć<strong>anje</strong>m broja stanovnika i gradov<strong>ade</strong>ponije su sve dalje od naselja, zauzimajupotencijalno obradivo tlo, ugrožavajuekosisteme, prirodne sisteme za čuv<strong>anje</strong>i filtraciju voda, iziskuju veću potrošnjuenergije za transport, itd.Ukratko, energetska efikasnost nije dovoljna.Potrebne su nam zelene zgr<strong>ade</strong>,i to ne samo u smislu novih investicija inove gradnje, već pre svega u smislu rekonstrukcijeogromnog dela postojećegfonda objekata.Zeleni standardiZelenu zgradu može napraviti bilo ko,kao što i bezbedan auto ili zdravu hranumože napraviti bilo ko. Međutim, isto štovaži i za hranu, važi i za zelenost zgrada -nije dovoljno reći da je hrana zdrava, nekoto mora i da potvrdi. Kako se to radi ugrađevinarstvu? Sertifikacijom prema zelenimstandardima. Zeleni standard nijeništa drugo nego građevinski standardkoji definiše sve ono što obavezni standardi,slučajno ili namerno, ne regulišu,tj. gorenavedene probleme za koje su odgovornezgr<strong>ade</strong> (problemi se umnožavajukada je reč o kućama).Postoje različiti zeleni standardi, pa i različitinivoi sertifikacije za svaki od tih standarda.Šta u njima piše? Oni se pozivaju nanajbolje standarde koji regulišu neku oblast(KGH sisteme, projektov<strong>anje</strong> i održav<strong>anje</strong>zelenih površina, itd), zatim, zeleni standardistrožije definišu uslove za rad na gradilištu.Zatim, u jednom delu traže poštov<strong>anje</strong>lokalnih urbanističkih ili standardaefikasnosti, dok u drugom delu traže stvarikoje se na prvi pogled čine smešne, kao štoje rešetka za bicikle, tuš-kabine i svlačioniceza one koji u zgradu dolaze biciklom...Zapravo, zeleni standardi u svom najvećemdelu jednostavno čine dodatak standardimakoji važe na nekoj lokaciji.U okviru kompanije Atlas Copco posluju 3 divizije:- kompresorska tehnika CT (stabilni elektro kompresori,pokretni diesel kompresori, sušači vazduha, filteri...)- rudarsko-građevinska tehnika CMT (oprema za rudnike,površinske kopove, putogradnju, razbij<strong>anje</strong>...)- industrijska tehnika IT (pneumatski ručni alati,pneumatski motori, sistemi za montažu...)Kompanija Atlas Copco a.d. je odgovornaza divizije CT i CMT.Podršku tržištu pružamo u najvećem broju slučajevadirektno preko naše prodajne i servisne službe,ali takođe, u nekim slučajevima i preko distributera.Bulevar Milutina Milankovića 2311070 Novi Beogradtel: 011 3116 618, 3116 619, 3116 620, 3116 621, 3115 203fax: 011 3115 578e-mail: office.serbia@rs.atlascopco.comwww.atlascopco.com104 www.build.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!