infoBazen u Engleskoj grejutoplotom iz krematorijumaGradske vlasti Rediča, grada u Vusteršeruu Engleskoj, planiraju da toplotu koju proizvodilokalni krematorijum iskoriste za zagrev<strong>anje</strong>gradskog bazena!Portparol opštine u kojoj su na vlasti konzervativci,kaže da bi se na ovaj način ostvarilaušteda od 14.500 funti godišnje, kao i dasu gradske vlasti svesne problema globalnogzagađenja, zbog čega žele da sm<strong>anje</strong> emisijuštetnih gasova što će se postići preusmerav<strong>anje</strong>mtoplote iz krematorijuma na grej<strong>anje</strong>bazena.Naravno, nisu svi meštani oduševljeni ovimpredlogom, a najglasniji u protestima su sindikalcikoji za sve krive konzervativnu vladu kojaje drastično skresala budžete opština i prepustilaim da se snalaze kako znaju i umeju.Opštinska vlada je donela odluku o prihvatanjuovog predloga početkom februara, nakonpregovora sa predstavnicima pogrebnogpreduzeća.Kinezi gr<strong>ade</strong> novi grad:26 puta veći od Londona,za 43 miliona stanovnika!Kinezi su objavili svoj veliki plan gradnjegrada koji bi 26 puta bio veći od Londona,a imao bi 43 miliona stanovnika. Kinezi suovime odlučili da će, osim što imaju najvećuekonomiju na svetu, imati i najveći grad nasvetu.Prema planu, najveći grad na svetu bi seprostirao na površini od neverovatnih41.440 kvadratnih kilometara i spajao bidevet gradova oko delte reke Pearl. Da bi segradovi međusobno povezali biće izgrađeno4.989 kilometara železnica i 150 gigantskihinfrastrukturnih projekata na području vodovoda,energije i telekomunikacija.Vođa projekta Ma Xiangming je objasnioda je ideja projekta da stanovnici novogamegalopolisa lakše putuju i koriste zdravstvenei druge usluge u drugim gradovima.»Megalopolis će omogućiti pravedniju raspodeluradnih mesta i industrije na područjuceloga megalopolisa, a stanovnici ćeimati ravnopravan pristup do svih usluga«,rekao je Ma.10 najvećih gradova na svetu:1. Tokio – 34,2 miliona stanovnika2. Guangzhou – 24,9 miliona stanovnika3. Seul – 24,5 miliona stanovnika4. Delhi – 23,9 miliona stanovnika5. Mumbai – 23,3 miliona stanovnika6. Mexico City – 22,8 miliona stanovnika7. New York City – 22,2 miliona stanovnika8. Sao Paulo – 20,8 miliona stanovnika9. Manila – 20,1 miliona stanovnika10. Shanghai – 18,8 miliona stanovnikaPreminuo najznačajnijiinženjer akustike u SAD- Siril M. HarisSiril M. Haris (Cyril M. Harris), inženjerakustike koji je dizajnirao zvuk u najvećemdelu koncertnih dvorana, amfiteatara i sala uSAD poslednjih decenija, umro je 4. januara2011. godine u svojoj 93 godini.Harris je bio poznat kao tradicionalista kojije, u eri čelika, stakla i betona, imao afinitetprema drvetu i gipsu pomoću kojih je dobijaopun zvuk velikih koncertnih dvoranakakve su građene u 19 veku.Metropolitan opera, NjujorkAtmosferu ovih dvorana, između ostalog,on je oživeo i u Metropolitan operi i AveryFisher Hall-u u NJujorku.Njegov pristup se pokazao kao veomauspešan, počevši sa dizajnom zvuka za Metropolitan1966. godine, i to u saradnji sadanskim inženjerom Vilhelmom Jordanom(Vilhelm Jordan).Prema pisanju njujorškog Times-a, Haris jeuradio projekat akustike za preko 100 dvoranau SAD.Njegova karijera bila je zapečaćena uspehomkada je radio rekonstrukciju AveryFisher Hall-a u Linkoln centru u Njujorku.Ova koncertna dvorana imala je velike problemesa akustikom od kada je podignuta1962. godine.Nakon što je Harris radio zvuk u ovoj dvorani1970-ih, i uspeo u mnogome da popravistvar, stekao je status najboljeg akustičara uSAD.Harold C. Šonberg (Harold C. Schonberg),kritičar klasične muzike u dnevniku NewYork Times-a, piše da je Harisova akustičnarehabilitacija promenila ovu dvoranu »odhorora do jedne od najznačajnijih akustičnihinstalacija na svetu«.Harris je dobitnik nagrada Udruženja audioinženjera i Udruženja akustičara SAD.Oslobađ<strong>anje</strong> »Domovineod mrtvih« u KiniProblem sa grobljima u Kini još 1956. godinepokušao je da reši Mao Cedung prvomnacionalnom kampanjom u korist kremiranja.Suočio se, međutim, sa tolikim otporomda je ubrzo odustao. Tradicija velikihsahrana tipična je za Aziju, ali još više verov<strong>anje</strong>da »samo u grobu čovek može daima mira«.Danas u Kini godišnje ima 20 miliona sahrana,a do 2020. taj broj porašće na 30 miliona.Pod parolom »oslobađanja domovine12
od mrtvih« Kina pokušava da zaustavi širenjegrobalja koja svake godine u toj zemljizauzmu novih 70km 2 .Za početak, u Šangaju je lansiran slogan:»Bolji život za velikodušnu smrt«. Ko se odlučida svoje zemne ostatke poveri bio-urni,koja će završiti u Kineskom moru, dobiće ispecijalni bonus u vrednosti od 350 evra, štoje u više od tri mesečne kineske penzije.Više od dv<strong>ade</strong>set kineskih regiona već seizjasnilo u prilog projekta »oslobađanja domovineod onih koji su je napustili«: uklanjaćese stara groblja, da bi se oslobodilosedam miliona hektara plodne zemlje.Kineske vlasti veruju da će za deceniju većinaod 1,4 milijarde stanovnika odlučiti da sene sahranjuje po grobljima. Umesto toga, zasve njih biće organizovani »parkovi sećanja«duž obala i na planinama.Ugrožene investicije od milijarduevra u vetroparkoveSrbija će ostati bez milijardu evra investicijau vetroparkove ako pit<strong>anje</strong> obnovljivih izvoraenergije ne bude uređeno novim zakonomo energetici, izjavili su početkom februarapredstavnici Srpskog udruženja za energijuvetra - Sevea (SEWEA). Oni su tada dostaviliMinistarstvu energetike amandmane nanacrt zakona o energetici. Tadašnji ministarenegetike Srbije Petar Škundrić odbacio jekritike koje je iznelo to udruženje i naglasioda u nacrtu zakona o energetici ima dovoljnoprostora za obnovljive izvore.Predstavnica Udruženja Maja Turkovićkazala je na konferenciji za novinare u Beograduda je klima za investitore u vetroparkoveu Srbiji nesigurna pošto je većinaodredbi koja podržava ulaganja u obnovljiveizvore energije regulisana uredbama, a nezakonom.Sevea, koju čine četiri kompanije koje nameravajuda ulože milijardu evra u izgradnjuvetroparkova u Srbiji, kapaciteta 1.000 megavata,uputiila je 9. februara Ministarstvuenegetike Srbije amandmane na Nacrt zakonao energetici, rečeno je na konferenciji.infoTurkovićeva je navela da se amandmanimapredlaže ugrađiv<strong>anje</strong> odrebi koje podržavajuulaganja u obnovljive izvore energije uzakon i novi model ugovora sa ElektroprivredomSrbije o kupovini struje.Amandmanima je predloženo, dodala jeona, da se uvede obaveza otkupa celokupnekolične struje proizvedene iz obnovljivihizvora po isteku fid in tarife, po tržišnojceni i da se usvoje procedure za izdav<strong>anje</strong>tehničkih uslova povezivanja vetroparkovana mrežu u fazi projektovanja.»Bez ugovora o otkupu struje nijedna bankaneće da obezbedi kredit za finansir<strong>anje</strong>gradnje vetroparkova, a ugovor ne može dase dobije dok objekat ne dobije građevinskudozvolu«, kazala je Turkovićeva.Na konferenciji za novinare je rečeno daSevea okuplja investitore iz Austrije, SAD,Italije i Srbije koji planiraju izgradnju vetroparkovau Kuli, Inđiji, Plandištu, Pančevu,Alibunaru, Vršcu i Kovinu. Osnivačiudruženja su kompanije Energowind,Energogreen/MK Fintel Wind, VetroparkInđija/Kelag i Continental Wind Partners.»Srbija ima dobre resurse vetra u južnomBanatu za razvoj vetroparkova. Vetar jepouzdan, konstantan, umeren, bez jakihudara i dobar je za mrežu«, kazala je Turkovićeva.Allround® - modulska skelaBlitz® - fasadna skelaSistemi podupiračaZaštitni sistemiPokretni tornjeviEvent sistemiMerdevineDodatni pribor za skele13