energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– oprem<strong>anje</strong> pesportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i baOcenjiv<strong>anje</strong> drveta:Kako se proizvodi oddrveta uklapaju uzelenu gradnjuIzbor drveta kao zelenog materijala je intuitivan.Ne samo da raste prirodno, većje obnovljivo i u potpunosti se reciklira.Drvo je efikasan izolator i pri njegovojproizvodnji koristi se mnogo m<strong>anje</strong> energijenego pri proizvodnji betona ili čelika.Takođe, može da neutralizuje klimatskepromene, pošto drveće konzumira ugljendioksiddok raste, a proizvodi od drvetačuvaju ugljen-dioksid vekovima. Prirodnalepota i toplota drveta ima pozitivan efekatu bilo kojoj primeni i pokazalo se dautiče na bolju produktivnost u školama,preduzećima, kao i boljem oporavku pacijenatau bolnicama.Drvo je dobroDrvo je pristupačan, obnovljiv prirodniresurs koga ima u izobilju, i kada se dobavljaiz dobro organizovanih šuma možebiti neškodljiv za okruženje. Za proizvodnjudrveta koristi se mnogo m<strong>anje</strong> energijenego za proizvodnju betona ili čelika.Urođene karakteristike drveta uključujunjegovu termalnu efikasnost, vodonepropustljivost,strukturalni integritet i kvalitetobr<strong>ade</strong>. Čisti otpad od drveta može selako reciklirati. Na ovo treba dodati činjenicuda drvo može ponuditi restauracijuprirodnih habitata i eko-sistema, pružitipodršku lokalnim ekonomijama i dati doprinosu izgradnji ugljenično neutralnih/pozitivnih zgrada.Drvo je poznato po svojoj sposobnostida čuva ugljenik, što mu daje prednost uodnosu na ostale materijale i njihove energetskiintenzivne proizvodne procese. Proizvo<strong>dnja</strong>građevinskih materijala kao što ječelik, cement i staklo zahteva temperaturedo 1.900°C. Nasuprot tome, šume sa njihovimzdravim ekosistemima su prirodnieliminatori ugljen-dioksida (CO 2) iz atmosfere.U procesu fotosinteze, svaki deodrveta - stablo, grane, lišće i korenje – čuvaugljenik u formi šećera, oslobađajući kiseoniku atmosferu. Dok drveće koje uvenei istrune u šumi oslobađa ugljen-dioksidnazad u atmosferu, nijedan atom ugljenikase ne ispušta u proizvodnji i celokupnomživotnom ciklusu drvenih proizvoda.Drvo koje završi kao drveni proizvod zagrađevinsku industriju ustvari čuva ugljeniktokom celokupnog života zgr<strong>ade</strong>. Nakraju svog strukturalnog korišćenja, možebiti demontirano, rekonstruisano ili se koristitikao energetski izvor umesto fosilnihgoriva ■MASTERTOP ®GLAVA PUNA IDEJA......a noge čvrsto na zemlji.BASF poliuretanski podovi su otporni,prigušuju korake, dugotrajni i lakiza održav<strong>anje</strong>. Unesite boje u igrui život u Vaš dom –za stilski i siguran nastup!Zainteresovani? Pozovite nas.BASF Srbija d.o.o., EBC102 Omladinskih brigada 90b, 11070 Novi Beograd, Tel. ++ 381 11 www.build.rs30 93 432
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgr<strong>ade</strong> – vodašte – ozelenjav<strong>anje</strong> – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemiZELENA GRADNJA U SRBIJIZELENO PRANJE I REALNE PERSPEKTIVESvedoci smo da se i u srpskoj građevinskoj industriji sve češće koriste pojmovi kaošto su ekološka, održiva ili, najčešće, zelena gra<strong>dnja</strong>. Iako ovo pokazuje da se naneki način približavamo svetskim trendovima, važno je da se zna ko, kada i zašto ovepojmove može koristiti sa punim pravom, a kada je reč o marketinškom triku.Na početku želim da naglasim da niko nema monopol nad terminom „zelena gra<strong>dnja</strong>“,niti treba da ga ima. Jednostavno, ovaj pojam usvojio je čitav svet da njime opišekoncept projektovanja, građenja, završne obr<strong>ade</strong>, opremanja i korišćenja zgradakoji se bazira na principu održivosti. Nije ni jednostavnije ni složenije nego što zvuči...Piše: Ml<strong>ade</strong>n Bogićević,Savet zelene gradnje SrbijeKada bi moglo u dve rečenice, nebismo ni pominjali, zar ne?M. A. BalGraditi zeleno?Ako se već mora graditi, graditi zelenoznači da se projektuje do poslednjeg detalja,da se radovi izvode uz poštov<strong>anje</strong>najboljih primera i metoda prakse zaneki sistem, materijal ili uređaj, zatim, dase koriste materijali koji će u što manjojmeri dalje rabiti resurse planete, uz analizuuticaja objekata na poveć<strong>anje</strong> saobraćajai transporta, zagrev<strong>anje</strong> u gradovima,kapacitet infrastrukture, stvar<strong>anje</strong> otpada,odliv atmosferskih i kanalizacionihvoda, zauzim<strong>anje</strong> zemljišta, itd.Dakle, jednostavno je kada se zelena gra<strong>dnja</strong>posmatra kao pristup građenju kojise zasniva na krilatici »uradi svoj posaonajbolje što možeš«, i naravno, uz poštov<strong>anje</strong>svevažećeg principa »čojstva i junaštva«.Šta to znači u savremenom građevinarstvu?Znači baš isto ono što je značiloi za vojvodu Marka Miljanova:• junaštvom čuvaš sebe od drugih - zajedan objekat to su računi za energiju,vodu i komunalije, popravke, nepotrebniizdaci za novi materijal pre nego štose iskoristi sve što se može, preteranazavisnost od sopstvenog prevoza, cenegoriva, itd.• čojstvom čuvaš druge od sebe - jedanobjekat uvek, a često i znatno, utiče nazagađenje vazduha bukom, gasovima,veštačkim svetlom, toplotom, senkom,itd.Zato zelena gra<strong>dnja</strong> nije nikakav novi pristupgrađenju, ogranak, paralelna granagrađevinarstva. Zelena gra<strong>dnja</strong> nije građevinskaegzotika, estetika, NLO. Ona nijedelo građevinskih hipija, vegeterijanaca,ili ekologa koji bi želeli da gr<strong>ade</strong> isključivopo principima svoje nauke. Na skalikvaliteta građenja, zelena gra<strong>dnja</strong> je onaposle<strong>dnja</strong> lestvica koju danas imamo.Jedna zgrada izgrađena po svim standardimaklasične građevinske prakse, pa jošmalo bolje - to je zelena zgrada.Ekologija i građevinskaindustrijaNa početku sam pomenuo da je u svetunajrasprostr<strong>anje</strong>niji pojam - zelena gra<strong>dnja</strong>.Kod nas se verovatno češće čujepojam ekološka, i uglavnom, za razlikuod svetske građevinske industrije gde jenajčešće reč o zelenim zgradama, mi govorimoo ekološkim kućama. Problem jeu obe reči: »ekološka« i »kuća«.O održivosti i ekologiji kuća posebno samgovorio u tekstu objavljenom na portaluGradjevinarstvo.rs (Srpska ekološka kuća- šansa za našu građevinu ili uobičajena domaćamitomanija, januar 2011.) Zaključaktog teksta ponoviću ovde:»Ekološka kuća može biti samo ona koja jeuporediva sa ptičjim gnezdom, jazbinom,mravinjakom – napravljena je od materijalakoji se nalaze u neposrednoj blizini iisključivo radom onih koji u njoj žive. Tootprilike znači da ne može imati ni ekserni šarku na vratima ni staklo na prozorima.Za koliko takvih kuća znate?«Uopšte, ukoliko bilo koju svoju građevinunazovemo »ekološkom«, da li to značida naše gradove smatramo »ekosistemima«?Ako potpuno prirodnom okruženjuoduzmemo ovaj termin i dodelimo gaurbanoj sredini, da li ćemo izmislitii novipojam za netaknute prirodne rezervate?Drugi razlog zašto su zelene zgr<strong>ade</strong> zastupljenijatema od kuća kod svih relevantnihsvetskih izvora leži u tome što su kuće, iurbanistički koncept koji ih prati, dalekood održivosti u savremenom svetu. Zaštoje to tako? Jednostavno, napravite grubopoređenje: sa jedne strane 100 kuća, i sadruge 100 stanova. Površine korisnogwww.build.rsprostora mogu da budu iste, a zatim izračunajte:površinu fasadnih zidova,površinu krovova, površinu pristupnihsaobraćajnica, površinu neizgrađenog zemljišta,površinu pešačkih staza, dužinukablova, cevi, itd.Zelena rekonstrukcijaZelene zgr<strong>ade</strong> predstavljaju ključnu temuodrživosti iz još jednog razloga - rekonstrukcija.Drugu polovinu 20. veka obeležilaje masovna izgra<strong>dnja</strong>, a početak21. veka realnost nedovoljnih resursa,energije i investicija. Izlaz se nalazi u rekonstrukcijamapostojećeg fonda zgrada:javnih, poslovnih, industrijskih i stambenih.U tom smeru »stara« parola EU – 20/20/20(20% sm<strong>anje</strong>nja emisije CO 2uz 20% energijeiz obnovljivih izvora do 2020. godine),već dobija naslednika 90/90/50: rekonstrukcija90% postojećeg zgradarskogfonda uz 90% sm<strong>anje</strong>nja potrošnje energijeu zgradarstvu do 2050. godine. U skladusa tim, procenjuje se da će u narednimdecenijama samo u Evropi ovaj poduhvatobezbediti oko pola miliona radnih mesta.Čak i da ove brojke nisu previše optimistične,one pokazuju još jedan nedostatak:i dalje se govori samo o rekonstrukcijiposvećenoj unapređenju energetske efikasnostizgrada. Međutim, to neće bitidovoljno. Recimo da potrošnju energijeu zgradama smanjimo za 50%, u vremen-103