Odraz br 5.pdf - Katolički bogoslovni fakultet, Split

M I S L I S A T K A N EO d r a zŠutnja i izricanje NeizrecivogIvan Macan, intervjuIsusovac Ivan Macanprofesor je filozofijena Filozofskomfakultetu Družbe Isusoveu Zagrebu, prvidekan istoimenog fakulteta,dugogodišnjirektor kolegija DružbeIsusove u Zagrebu,profesor na Vrhbosanskoj Visokoj teološkojškoli u Sarajevu te na Hrvatskim studijimaSveučilišta u Zagrebu. Predsjednik jeHrvatskog filozofskog društva. Studiraoje u Zagrebu i Innsbrucku, u Austriji. Vrsnije poznavatelj Wittgensteinove filozofijena kojoj je izdradio i svoj doktorat.Predajete filozofiju spoznaje, analitičkufilozofiju i socijalnu etiku. Kojepodručje nalazi najviše interesa kodstudenata i koje je vama osobno najdraže?Što se događa u spomenutom području?Kojim temama se bavi ta granafilozofije zadnjih desetljeća?Već od početka svoga nastavničkograda (prije nešto manje od četrdesetgodina) bavio sam se pitanjem analizeljudske spoznaje. Nekad se taj predmetu crkvenim učilištima zvao kritika,a trebao je dati odgovore na poznatoKantovo pitanje: što mogu znati. To sepitanje nekako prirodno veže uz logiku,a u novije vrijeme i uz analitičku filozofiju,koja ljudsku spoznaju uglavnomveže uz istraživanje funkcioniranja jezikai filozofskog govora. Socijalnu etikupočeo sam predavati kad se taj predmetosamostalio, a u to vrijeme nije biloprofesora za to područje. Dobio samdojam da studenti, koji se najprije oduševeza filozofiju, budu u upoznavanjuproblema spoznaje pomalo zbunjeni, neshvaćajući najprije zašto je to potrebno ičemu o tome uopće govoriti. No pomalouviđaju da moraju postati sve kritičnijiprema mnogim svojim stavovima iuvjerenjima, jer prije njihova konačnogprihvaćanja valja im postaviti što čvršćetemelje. U drugoj polovici 20. stoljećapitanja spoznaje gotovo su se isključivopovezala s problemom opravdanjamoderne analize ljudskog znanja kao„opravdanog istinitog vjerovanja“ i traženjanjegova utemeljenja.Problem gnoseologije je uvijek pitanjeizvora spoznaje. Koja teorija, povama, ima najbolje predispozicije datiodgovor na to pitanje, kad je riječ o spoznavanjusamoga sebe?Današnji epistemolozi (ili gnozeolozi)postavljaju sebi i drugima pitanje:kako znaš ono što misliš da sigurnoznaš. I modernim su epistemolozima,kao i prije, izazov stavovi skeptika,agnostika i relativista koji uz različitevarijante zastupaju mišljenje daje nemoguće postići sigurnu istinituspoznaju. Suvremena epistemologijaje sigurno pod velikim utjecajem empirizmai pozitivizma, koji dakako nemože utemeljiti univerzalnu spoznaju20