Odraz br 5.pdf - Katolički bogoslovni fakultet, Split

O d r a zkazati pravo lice, skinuti maske i dobrotompogledati oči na licu čovjekapokraj sebe? «Svako hoće da pripitomisvoje vlastito lice, da se njime služi kaooružjem, da od njega napravi čarolijuili neprobojnu površinu; svako hoćeda prikrije svoje podlosti iza podmuklostiosmijeha, ili svoje tuge iza radosnogizgleda»! 19 Neki su vrlo uspješnii spretni u tom. Oni manje uspješniodaju dubine svoga bića. Čovjek praviizraze lica i nesvjesno ističe svoje osjećaje,sebe. Baveći se sve više sobom,svojim licem, moderni čovjek postajesuvremeni Narcis, zaljubljenik sebe isvoga lica. Posvećen svojoj slici od kojene može odvojiti pogled, ne vidi licebrata pored sebe, ne vidi lice drugoga,uplakano lice, gladno i žedno, gololice, lice ‘’prosjaka ljubavi’’.Upravo bi Levinasovo razmišljanjemoglo otvoriti vrata izlaska i biti poticaju drugačiji život. Promatranje licanije iskustvo nego izlazak iz sebe, dodirdrugoga bića, to je odnos sasvim suprotanshemi naših uobičajenih odnosa sasvijetom kojega subjekt spoznaje, uživai koristi kao hranu. 20 Nasilno se ponašamokada lice Drugoga želimo spoznati,staviti ga u naše okvire, kada Drugogasusrećemo i promatramo kao objekt.19 Isto.20 Usp. LEVINAS, Nagost svijeta, Hrvatskiradio, Treći program, 65/ 2003, str. 24.Suprotno nasilju jest moja odgovornostii dužnost prema licu i Drugomkojeg prihvaćam s njegovom zapovijedi,ponizno joj se pokoravajući. Tako jelice Drugoga dvaput spasonosno: timešto oslobađa moje ja od sebe; time štoga otrežnjuje od njegove uslužnosti injegove uobraženosti. Lice nije samomjesto koje okuplja nos, čelo, oči, onoje i to, ali svoje pravo značenje dobiva usvojoj otvorenosti prema drugom biću.Možemo komunicirati samo zahvaljujućiodnosu licem u lice, te pritom nezaboravljajući da je drugi ravnopravnisugovornik, a ne spoznato biće, kadabi govorili s robom, govorili bi s namajednakome. 21 Levinas nije bio kršćanin.Bio je Židov. Ipak način njegova razmišljanjao Drugom, licu, Beskonačnom,o odgovornosti i žrtvi približavanas kršćanskom poimanju čovjeka kojise zasniva na temeljnoj zapovjedi ljubaviprema Bogu i bližnjemu. On kaoda indirektno podsjeća kršćane na njihovoblago. »Ljubi svoga bližnjega kaosebe samoga.« (Mt. 22,40) i »A ja vamkažem: Ljubite neprijatelje, molite zaone koji vas progone.« Mt. 5. 44. Levinaspoziva na izlaženje iz sebe a kršćaninvjeruje da sjeme koje ne umre nedonosi ploda. (usp. Iv. 12,24.).21 Isto.34