Odraz br 5.pdf - Katolički bogoslovni fakultet, Split

O d r a znepromjenljivost istine i vrijednostii njihova mišljenja neznanstvenim,dogmatičnim, zastarjelim ili – veomaomiljelim terminom – «srednjovjekovnim».Moramo ipak istaknutida svaki relativizam (kako mu i samoime kaže) mora stajati u odnosu premanečem trajnom, nepromjenljivompa stoga i apsolutnim.Govorili ste o neoskolastici u Hrvatskoj,kada je filozofija prožimalacrkvene časopise i kršćansku literaturu.Što mislite, u kakvom bi položaju danasbila filozofija da 1945. godine nije prekinutnjezin napredak? Na što je neoskolastikatada bila odgovor?Kao što je poznato (osobito neštostarijoj generaciji) nakon drugog svjetskograta i kod nas pobjede komunizmai zabranom svakog javnog filozofiranjakoje nije bilo marksističko. Tako je višegeneracija misleno odgajano isključivou marksističkom jednoumlju, bezdubljih poznavanja drugih filozofskihsmjerova. Čak su i priznati skolastičkimislioci, kao što je Toma Akvinski, bilitumačeni jednostrano u marksističkomduhu. (Neo)skolastička filozofija jetako doslovno bila stjerana u sakristiju,tj. samo u crkvena teološka učilištakoja od države nisu bila priznata kaoznanstvene institucije. Očiti dokaz zato bila je sudbina našeg najboljeg poznavateljaKantove filozofije profesoraStjepana Zimmermanna koji je nakonrata bio potpuno gurnut u privatnost.Skolastika je svakako mogla biti kritičkikorektiv mnogim stavovima vladajućihmišljenjima.Schopenhauer je rekao da je on filozofkoji nikad nije htio postati profesorfilozofije zbog profesora filozofije kojinikada nisu postali filozofi. Ako uzmemonjegovo mišljenje, zanemarujućiakademsku razinu, filozofija napreduje.Ako gledamo iz tog kuta, kako filozofijau Hrvatskoj napreduje?Koliko je meni poznato, u Hrvatskojnemamo filozofa koji ne bi biliakademski učitelji, tj. sveučilišni profesori.To svakako protuslovi Schopenhauerovojizjavi, barem što se Hrvatsketiče. Među hrvatskim filozofima izrazitomjesto a i utjecaj svakako zauzimajui filozofi crkvenih visokoškolskihustanova, osobito otkako su ta učilištaotvorena studentima koji nisu kandidatiza crkvene službe. Imamo sve višefilozofskih naslova od „crkvenih“ autorakoje citiraju i ostali hrvatski filozofi.Koliko vam je filozofija bila izvoromsmisla u vašem redovničkom životu?Razumije se da filozofija ne dajekonačni smisao jednom redovničkomživotu. No, bez sumnje, filozofske refleksijeitekako pomažu da se produbljivanjavjere i njezinih temelja, a ondai redovničkog poziva i njegova smisla.Pozvao bih se na Isusovu riječ: „Upoznatćete istinu i istina će vas osloboditi“(Iv 8, 32). Upoznavanju te istinepripravlja put i daje čvrstoću upravofilozofska refleksija. Često se misli dafilozofija smeta ili čak potkapa vjeru,što sigurno nije uvijek slučaj.Razgovor vodile:Paula Jurić i Ljiljana Stančić22