Program-Zivi-zid

Slika 4: Stope promjene realnog BDP-a
S druge strane, međunarodne su pričuve 2008. nastavile rasti po sličnim stopama kao i
prije recesije, što znači da se povećala razina imobiliziranih novčanih sredstava koja
nisu dospjela u realni sektor. S obzirom na to da su međunarodne pričuve glavni izvor
HNB-ove primarne emisije novca, kriza nelikvidnosti bila bi značajno manja da je rast
novčane mase pratio rast međunarodnih pričuva, po uzoru na razdoblje 2000. – 2008.
O KREDITNIM PLASMANIMA U medijskim nastupima ekonomskih stručnjaka,
izravno ili neizravno povezanih s bankarskim sektorom, često se može čuti da su banke
najstabilniji i najuspješniji dio hrvatskog gospodarstva. Pritom nitko ne postavlja
pitanje kako je moguće da imamo izuzetno stabilan i profitabilan bankarski sektor, a
istovremeno nelikvidno gospodarstvo koje iz godine u godinu bilježi pad bruto
društvenog proizvoda? Slijedi odgovor na to pitanje.
Republika Hrvatska je u razdoblju 2000. – 2008. ostvarila snažan priljev inozemnog
kapitala, što se najbolje očitovalo u rastu plasmana kreditnih institucija (kreditna
ekspanzija). Ti su plasmani u osam pretkriznih godina narasli s 50 na 250 milijarda
kuna, što predstavlja porast od 500%. Međutim, 2009. dogodio se pad plasmana
kreditnih institucija, što je djelovalo razorno na stopu gospodarske aktivnosti te
potaknulo bujanje nelikvidnosti i potrošačkog pesimizma (kreditna kontrakcija). Od
2009. do 2014. zabilježen je jedva zamjetan rast plasmana, višestruko niži od rasta u
razdoblju do 2009. godine. Treba napomenuti da se od 2000. do 2009. nisu pojavljivali
znatniji problemi s otplatom kredita zato jer je rast plasmana bio takav da su se stari
krediti bez problema mogli zatvarati novima. Od 2009. do 2014. rast plasmana je
praktički stagnirao, što je onemogućilo otplate starih kredita novima i prouzročilo
kreditnu krizu.
19