Program-Zivi-zid

Slika 6: Prikaz monetarnog sustava RH nakon predloženih reformi
MJERE ZA SMANJENJE DUGOVA JAVNOGA I PRIVATNOG SEKTORA Javni dug RH
dijeli se na unutarnji i vanjski dug opće države. Unutarnji dug opće države u listopadu
2014. iznosio je 160 milijarda kuna 12 . Za rješenje toga duga predviđena su dva modela:
bespovratno financiranje proračunskoga deficita novcem iz primarne emisije
HNB-a radi preveniranja rasta unutarnjeg duga opće države i
monetizacija unutarnjeg duga opće države novcem iz primarne emisije HNB-a.
Vanjski dug opće države u listopadu 2014. iznosio je 101,39 milijarda kuna, pri čemu na
državne obveznice otpada 62,04 milijarde kuna, a na kredite 38,34 milijarde kuna. S
obzirom na to da se radi o inozemnom dugu, monetizacija novcem iz HNB-a nije
moguća. Kao najprikladnije rješenje nameće se osnivanje povjerenstva za reviziju
inozemnog javnog duga. Zadaća tog povjerenstva bila bi utvrđivanje legitimnosti
dugova, odnosno jesu li zaduživanja provođena transparentno, u korist općedruštvenog
interesa te uz pristanak Sabora. Sve nelegitimne dugove, kako ih utvrdi povjerenstvo,
jednostrano bi trebala otpisati demokratski izabrana Vlada RH. Prema statističkim
podatcima HNB-a, dug privatnoga sektora u RH u rujnu 2014. iznosio je 251,1 milijardu
kuna. Inozemni dug privatnoga sektora iznosio je 69,5% ukupnoga duga privatnoga
sektora, odnosno 174,52 milijarde (izraženo u kunama). S obzirom na visoku inozemnu
zaduženost privatnoga sektora predlažemo konverziju svih deviznih kredita u kunske.
Svrha ove reforme je ukloniti valutne i kamatne rizike, što bi situacije poput dužničke
krize u švicarskim francima učinilo nemogućima te uklonilo mogućnost da rast
euribora 13 (koji je na povijesno najnižoj razini) utječe na rast kamatnih stopa kredita u
eurima. Za kredite u švicarskim francima također predlažemo i obeštećenje dužnika koji
su svoje kredite preplatili zbog toga što je regulator (HNB) dopustio da se na njih u
potpunosti prevali valutni rizik, što su banke dodatno pogoršale svojevoljnom
promjenom kamatnih stopa. Kada se u obzir uzme udio nenaplativih kredita te visina
12 Bilten HNB-a, br.21
13 Euribor – referentna kamatna stopa koja se koristi na europskom međubankarskom tržištu. Poslovne
banke u RH također koriste euribor kao osnovnicu za izračunavanje kamata na kredite u eurima.
23