You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REFORMA BOLNIČKOG SUSTAVA Reforma bolničkoga sustava zahtijeva dva<br />
postupka:<br />
regionalizaciju te<br />
usustavljenje bolnica.<br />
Regionalizacija podrazumijeva podjelu bolničkog sustava u četiri regije u zemlji<br />
(središnja, zapadna, južna i istočna Hrvatska). Svaka regija treba biti u stanju pružiti<br />
cjelovitu vrhunsku skrb za svoje građane. Regionalizaciju treba pratiti i tijek novca, pa<br />
će svaka regija dobivati svojevrsnu glavarinu – odnosno toliko sredstava koliko ima<br />
građana u svojoj skrbi. Postupak regionalizacije treba biti razumno riješen jer postoje<br />
djelatnosti koje se ne mogu ili ih je neisplativo raditi na razini regije, nego se moraju<br />
raditi na razini cijele zemlje. U tome će smislu pojedine djelatnosti (transplantacija,<br />
liječenje rijetkih bolesti, složeni operacijski postupci) biti posebno vrednovane i dobivat<br />
će se posebna sredstva neovisno o „glavarini“.<br />
Usustavljenje bolnica zahtijeva rješenje aktualnih poteškoća koje se ogledaju u<br />
prevelikom broju bolnica s previše nemedicinskog osoblja, s prevelikom potrošnjom te<br />
međusobnom vlasničkom i stručnom nepovezanošću u kojima prividno svi rade sve,<br />
iako se ozbiljniji slučajevi upućuju u svega nekoliko kliničkih bolničkih centara (KBC).<br />
Ili, kako bi to rekli stručnjaci: „rak-rana“ (hrvatskog zdravstva) je u 68 bolnica koje<br />
gomilaju potrošnju hladnog pogona, a svi imalo kompliciraniji slučajevi rješavaju se u<br />
šest velikih hrvatskih bolnica.<br />
REFORMA PRIMARNE ZAŠTITE Bolnički sustav i primarna zaštita čvrsto su<br />
međusobno povezani. Propusti u primarnoj zaštiti prelijevaju se u bolnički sustav dok, s<br />
druge strane, propuste bolničkoga sustava ublažava primarna zaštita. Nepotrebno<br />
upućivanje iz primarne zaštite preopterećuje bolničke liječnike slučajevima koji nisu<br />
njihov djelokrug rada. Na taj se način zakidaju oni bolesnici čije stanje doista zahtijeva<br />
znanje i iskustvo bolničkih liječnika. Uz to, bolnički liječnici utvrđuju bolesti uvelike<br />
sporije i znatno većim brojem vrlo skupih, i često nepotrebnih, pretraga no u primarnoj<br />
zaštiti. To s jedne strane povećava nepotrebnu zdravstvenu potrošnju, s druge stvara<br />
liste čekanja, a s treće strane izlaže bolesnike nepotrebnim medicinskim postupcima.<br />
Sve navedeno govori o tome kako je važno svaku promjenu u bolničkom sustavu pratiti<br />
primjerenim promjenama u primarnoj zaštiti i obratno. Dakle, želimo li bolnice<br />
rasteretiti nepotrebnog upućivanja iz primarne zaštite i omogućiti bolničkim<br />
bolesnicima doista vrhunsku medicinsku skrb te smanjiti liste čekanja, tada je nužno<br />
unaprijediti rad primarne zaštite. Temeljno bi se unaprjeđenje sastojalo od<br />
usavršavanja i dodatne obuke liječnika u primarnoj zaštiti, dodatnog opremanja<br />
ambulanti, povećavanja suradnje i ubrzanja protoka znanja između bolničkih liječnika i<br />
liječnika primarne zaštite (uspravna razmjena znanja) te između liječnika primarne<br />
zaštite međusobno (vodoravna razmjena znanja). No da bi se mogla nositi s novim<br />
zadatcima, primarnu zaštitu prije svega valja učiniti cjelovitom. Cjelovitost primarne<br />
55
Change language