You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kako bismo objasnili nužnost postojanja proračunskog deficita, najjednostavnije je<br />
započeti od gospodarstva koje se kao cjelina sastoji od javnoga i privatnog sektora, s<br />
time da deficit proračuna iznosi nula i da je razlika izvoza i uvoza također jednaka nuli.<br />
Cilj ekonomskih subjekata u privatnom sektoru je ostvariti višak prihoda nad<br />
rashodima, odnosno profit. Tome treba dodati da je suma svih prihoda privatnog<br />
sektora jednaka sumi svih rashoda privatnog sektora, iz čega logično proizlazi da je<br />
suma svih profita jednaka sumi svih gubitaka. To konkretno znači da jedan subjekt<br />
može ostvariti dobit jedino ako drugi subjekt ostvari gubitak, što u dugom roku dovodi<br />
do propadanja većine poduzeća i akumulacije dobiti u vrlo malom broju poduzeća.<br />
Navedena situacija može se izbjeći na dva načina: izvozom većim od uvoza te deficitom<br />
državnog proračuna. Nije moguće da sve zemlje svijeta ostvaruju suficit tekućeg računa<br />
bilance plaćanja istovremeno jer razlika uvoza i izvoza na razini planeta Zemlje mora<br />
iznositi nula. S druge strane, deficit državnog proračuna znači da javni sektor privatnom<br />
sektoru transferira više novca nego što od njega uzima, što većini privatnih subjekata<br />
omogućuje da posluju s dobiti zbog koje su se i odlučili na poslovni poduhvat.<br />
Glavni nedostatak financiranja proračunskog deficita zaduživanjem je očit, a to je<br />
eksponencijalan rast javnoga duga. Iako deficit državnog proračuna privatnim<br />
subjektima pruža više mogućnosti da posluju s dobiti i otplaćuju svoje obveze, njegovo<br />
financiranje zaduživanjem znači rast javnoga duga, što posljedično dovodi do sve većih i<br />
većih rata za otplatu toga duga. To na kraju rezultira sve višim porezima koji nepovoljno<br />
utječu na financijsko zdravlje privatnoga sektora.<br />
ZAKLJUČAK U postojećem monetarnom modelu 10 novac dominantno stvaraju<br />
poslovne banke u procesu sekundarne emisije novca, što za sobom povlači sljedeće<br />
negativne posljedice:<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
neotplativost dugova na razini ukupnog gospodarstva jer ne postoji novac za<br />
otplatu kamata<br />
kreditnom ekspanzijom i kreditnom kontrakcijom, odnosno prevelikom i<br />
premalom količinom odobrenih kredita banke upravljaju stanjem gospodarstva<br />
nerizično poslovanje banaka jer vrijednost instrumenata osiguranja kreditnih<br />
plasmana redovito prelazi vrijednost glavnice i kamata<br />
favoriziranje kreditiranja potrošnje u odnosu na proizvodnju, što rezultira<br />
krizom i prezaduženošću<br />
upravljanje demokratski izabranom vladom jer banke prijete uskratom<br />
sredstava za refinanciranje javnoga duga<br />
financiranje proračunskoga deficita zaduživanjem uzrokuje eksponencijalan rast<br />
javnoga duga.<br />
10 Banke kćeri uvoze novac iz Eurozone u RH, pri čemu HNB taj novac konvertira u kune.<br />
21
Change language