Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
i materijalno-tehničkih kapaciteta. Sve to je dovelo do pada kvalitete visokoobrazovnog<br />
sustava. Kao izlaz iz tog stanja, sukladno neoliberalnoj paradigmi, nudi se daljnja<br />
komercijalizacija visokog obrazovanja u vidu uvođenja školarina, što je kao posljedicu<br />
donijelo upisivanje broja studenata iznad praga za kvalitetno obrazovanje, kako bi se na<br />
tržištu uprihodila sredstva kojima su se, između ostalog, isplaćivali i dodatci na plaće i<br />
honorari nastavnicima i ostalim zaposlenicima. Taj trend doveo je do toga da su zbog<br />
neisplativosti praktički dokinuta fundamentalna istraživanja bez kojih akademska<br />
zajednica postaje međunarodno neprepoznatljiva i irelevantna. Tako funkcija<br />
sveučilišnih nastavnika više nije stvaranje novih spoznaja, već se svodi na prijenos<br />
znanja oblikovanih na drugim, elitnim sveučilištima. Tako je visoko obrazovanje<br />
izgubilo svoju temeljnu odrednicu i zapravo se pretvorilo u stručne studije.<br />
Osim toga smatramo da bi znanstvenicima i nastavnicima javnih sveučilišta trebalo<br />
zakonski onemogućiti rad na privatnim znanstveno-obrazovnim institucijama jer to, kao<br />
što je slučaj u zdravstvu, otvara prostor za sukob interesa, korupciju i pogodovanje<br />
privatnim interesima na štetu javnih. Također se protivimo tome da se djelatnosti<br />
pomoćnih (tehničkih) službi izdvajaju iz sveučilišta da bi se njihove usluge koristile iz<br />
privatnih tvrtki.Time bi se javnim novcem financirale privatne tvrtke koje bi zbog<br />
vlastitog profita žrtvovale osnovna radnička prava, što smatramo neprihvatljivim.<br />
ŽIVI ZID u svom programu zalaže se stoga za dostatno javno financiranje, odnosno<br />
povećanje izdvajanja za visoko obrazovanje s dosadašnjih 0,7 % (oko 2,3 milijarde<br />
kuna) na 1 % BDP-a (3,3 milijarde kuna). Time bi se sveučilišnim studijima osigurala<br />
opstojnost i dugoročna društvena uloga u vidu očuvanja slobode i jednakih uvjeta za<br />
istraživanje i obrazovanje svih građana, dok bi se privatnim visokoškolskim<br />
institucijama dopustila izvedba isključivo stručnih studija.<br />
RAVNOMJERNO POTICANJE SVIH ZNANSTVENIH PODRUČJA Na temelju<br />
neoliberalne doktrine ekonomske isplativosti, uloga se sveučilišta pokušava reducirati<br />
na „proizvodnju“ znanja i kadrova koji će imati ključnu ulogu u razvoju gospodarstva.<br />
Posljedica toga je favoriziranje onih zanimanja s većim stupnjem tržišne isplativosti,<br />
primjerice ekonomsko-financijska, informatičko-komunikacijska zanimanja i sl. Druga<br />
zanimanja osuđena su na vegetiranje jer ne proizvode kratkoročne ekonomske učinke.<br />
To se odnosi na temeljna znanstvena istraživanja na području prirodnih znanosti te na<br />
društveno-humanističkom i umjetničkom području. No, uloga sveučilišta bitno je<br />
kompleksnija i ne može se promatrati samo kroz prizmu ekonomske isplativosti, već i<br />
kroz ulogu sveučilišta u razvoju demokratskih vrijednosti, socijalne pravednosti,<br />
etičnosti, osobne i društvene odgovornosti. Stoga smatramo da je uloga države da<br />
osigura dostatna sredstva i uvjete za razvoj svih znanstvenih područja kako bi se<br />
osigurala njihova opstojnost i demokratska uloga u stvaranju pojedinaca koji će biti u<br />
stanju ne samo menadžerski kreirati vlastitu karijeru i karijere drugih, već će biti u<br />
stanju zauzeti kritičan i empatičan stav prema političkim, ekonomskim, socijalnim,<br />
ekološkim i ostalim društvenim problemima, a radi stvaranja ekonomski održivog i<br />
socijalno pravednog društva.<br />
52
Change language