Program-Zivi-zid

Slika 5: Plasmani kreditnih institucija (isključujući državu)
Posljedice privatizacije bankarskog sustava RH (90% banaka je u stranom vlasništvu)
krajem 90-ih godina prošlog stoljeća jasno se vide i u kreditnoj politici poslovnih
banaka. Iz tablice 1 vidljivo je da su banke dramatično smanjile kreditiranje poduzeća u
korist kreditiranja građana. Kreditna politika banaka u razdoblju 1994. – 2006.
favorizirala je potrošačke kredite za uvoznu robu i stambene kredite nauštrb kredita za
pokretanje i unaprjeđenje poslovanja poduzeća, što je rezultiralo padom stope
industrijske proizvodnje, snažnim rastom zaduženosti građana te rastućim deficitima
trgovinske razmjene s inozemstvom.
Tablica 1: Kreditna politika poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj
1994. 2006.
Udio tvrtki s kreditima 80,66% 41,17%
Udio građana s kreditima 15,23% 50,33%
Krediti tvrtkama/BDP 21,21% 31,23%
Krediti građana/BDP 4,01% 38,19%
Izvor: G. Santini, Kriza – prirodno stanje “nevidljive ruke”
O DEFICITU DRŽAVNOG PRORAČUNA Ekonomski stručnjaci u svojim medijskim
istupima često ističu deficit državnog proračuna kao jedan od ključnih problema
hrvatskog gospodarstva. Smanjenje deficita državnog proračuna predviđaju
maastrichtski kriteriji za ulazak u Eurozonu prema kojima dopuštena razina
proračunskog deficita iznosi 3,5% BDP-a. Uz to, smanjenje proračunskog deficita
deklarirani je cilj svih dosadašnjih vlada Republike Hrvatske, a sama nužnost smanjenja
deficita državnog proračuna u medijskom se diskursu uvriježila kao nepobitna istina.
Međutim, pokušaji smanjenja proračunskog deficita redovito izazivaju pogoršanje
problema nelikvidnosti i pad potrošnje te rast javnog duga. Razloge za neuspješnost
politike smanjenja proračunskog deficita navodimo u nastavku teksta.
20