Program-Zivi-zid

Tjelesna i zdravstvena kultura u odnosu na četverogodišnje strukovne škole. Društveni
odgoj, kao i u četverogodišnjim strukovnim školama, bio bi usmjeren na projekte u
struci, a Ekonomija te Politika i gospodarstvo bili bi sažeti tako da traju jednu nastavnu
godinu umjesto dvije, pa bi se Ekonomija slušala u prvom razredu, Politika i
gospodarstvo u drugom razredu, a treći razred bio bi u potpunosti usmjeren na
osposobljavanje za praktični rad u struci i ne bi sadržavao nestrukovne predmete.
Četverogodišnje strukovne škole traju četiri godine, a dijele se na: tehničke, industrijske,
ekonomske i medicinske škole. Strukovne škole treba redovito prilagođavati uvjetima u
struci i potražnji na tržištu rada, odnosno nastavni sadržaj treba pratiti razvoj struke i
biti usmjeren prema znanjima i vještinama od praktične vrijednosti, a upisne kvote
takvih škola treba prilagođavati potražnji tržišta rada za pojedinom djelatnošću kako
ljudi nakon završene škole ne bi bili prisiljeni raditi izvan struke ili dugo biti
nezaposleni dok se ne otvori radno mjesto u njihovoj struci. Strukovni dio nastavnog
sadržaja u školama ove vrste mora pratiti razvoj novih tehnologija i metoda rada kako
bi učenici iz tih škola izlazili kao kompetentni radnici umjesto da stječu relevantna
znanja i vještine tek kada počnu raditi. Kako bi se dodatno približili tom cilju, povećat će
se udio nastave koji učenici trebaju provesti na praksi umjesto učeći teoriju, a činjenična
znanja koja nemaju praktičnu vrijednost bit će izbačena iz nastavnog programa.
Četverogodišnje strukovne škole imaju manji omjer obveznih općih predmeta od
gimnazija, što je u redu jer se očekuje da će učenici koji završe te škole raditi u struci, a
ako idu na fakultet to će vjerojatno biti neki od fakulteta povezanih s njihovom strukom.
Nastavnicima koji rade u strukovnim školama treba omogućiti stručno usavršavanje
kroz seminare i stručne skupove kako bi posjedovali znanja o posljednjim dostignućima
struke, koja bi onda prenosili svojim učenicima. Obvezni predmeti u ovoj vrsti škola bili
bi isti kao i u gimnazijama, iako s manjom količinom sadržaja i manjim brojem
nastavnih sati, a sadržaj Društvenog odgoja bio bi usmjeren na projekte u struci kako bi
učenici ovih škola imali višestruku korist od ovog nastavnog predmeta.
Umjetničke škole traju četiri godine, a dijele se na plesne, likovne i glazbene škole.
Likovno obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem
trajanju, kao i plesno i glazbeno obrazovanje, uz razliku da učenici likovnih škola
nemaju mogućnost istovremeno pohađati još jednu srednju školu.Učenici upisani u
srednje plesne i glazbene škole imaju mogućnost pohađati samo plesnu odnosno
glazbenu školu za zanimanje plesača odnosno glazbenika, a mogu i paralelno pohađati
još jednu srednju školu, najčešće gimnaziju. Ukoliko učenik pohađa samo umjetničku
školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i
ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim
ustanovama. Promjena u organizaciji umjetničkih škola bila bi u vidu pristupa nastavi,
osuvremenjivanju nastavnih pomagala i puno većem uplivu već renomiranih umjetnika
koji bi u suradnji s nastavnim vijećem i ministarstvom posjećivali, surađivali i održavali
kontakte s izabranim školama.U glazbene škole uvela bi se jedna važnija promjena u
načinu praćenja učenika. Umjesto nastavnika koji je do sad vodio razred s tridesetak
učenika kojima sam ne predaje, razrednik bi učenicima bio onaj nastavnik koji predaje
48