Program-Zivi-zid

domovinu, posebice golemog broja mladih ljudi koji su Hrvatsku napustili proteklih
desetljeća.
GOSPODARSKA SURADNJA S BRZORASTUĆIM TRŽIŠTIMA (BRICS) Hrvatska mora
prilagoditi svoju vanjsku politiku novim globalnim realnostima. To ponajprije znači
intenzivirati gospodarsku suradnju sa zemljama BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i
Južna Afrika) u kojima živi oko 40% svjetske populacije i koje obuhvaćaju 18%
svjetskoga gospodarstva. U svim tim zemljama gospodarska diplomacija mora poduzeti
intenzivne korake u promociji hrvatskoga gospodarstva, a ulagače iz tih zemalja
potrebno je što češće dovoditi u Hrvatsku. Načelno se protivimo političkoj suradnji s
autokratskim režimima (npr. Sjeverna Koreja i sl.), dok je gospodarska suradnja s
takvim zemljama moguća samo ako procijenimo da ona neće štetiti građanima matične
države.
REDEFINIRANJE POLITIKE SUZBIJANJA „MEĐUNARODNOG TERORIZMA“
Protivimo se američkoj interpretaciji „borbe protiv terorizma“. Terorističke organizacije
(ISIL, Al-Qaeda, Boko Haram…) zaista jesu velike prijetnje suvremenom civiliziranom
svijetu. Njihovi se zločini nikako ne mogu i nipošto ne smiju opravdati. No postavlja se
pitanje zašto je islamski svijet toliko radikaliziran. Smatramo da je Zapad (posebice SAD
i NATO) i te kako odgovoran za postojeću situaciju. Stoga se zalažemo za uspostavu
kulture dijaloga na globalnoj razini, pogotovo između zapadnih i islamskih zemalja.
Hrvatska bi mogla biti idealan medijator!
STAV O TRENUTAČNIM SVJETSKIM ŽARIŠTIMA
PRIZNANJE DRŽAVE PALESTINE Hrvatska mora priznati Palestinu.
Bliskoistočna kriza traje već jako dugo (gotovo sedam desetljeća) i u njoj je
poginulo oko 22.000 ljudi. Jedino priznanjem Palestine omogućit će se
ravnopravnost u dijalogu dviju suverenih država. Odbacujemo primjedbe kako će
RH „imati problema“ u odnosima s EU-om i SAD-om. Naime, Palestinu je dosad
priznalo 135 država svijeta, od čega 6 država članica EU-a i NATO-a (Bugarska,
Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka), tri članice EU-a (Cipar, Malta i
Švedska) i tri članice NATO-a (Albanija, Island i Turska).
KRIZA U UKRAJINI Kriza u Ukrajini ne može se riješiti zaoštravanjem odnosa
na relaciji SAD/NATO/EU/Ukrajina – Rusija. Zagovaramo međunarodnu
arbitražu i snažniji angažman UN-a.
OSTALA KRIZNA ŽARIŠTA Dosljednim provođenjem politike mira i vojne
neutralnosti Hrvatska će umanjiti sve rizike da bude na meti bilo koje politike ili
vojske.
69