You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U<br />
svijetu umjetnosti<br />
Po ljakinja Irmina<br />
Na zar zvijezda je či -<br />
je vrijeme tek dolazi. No ne zbog njezinih<br />
djela - iako je u djetinjstvu željela<br />
biti slikarica - već radi profinjenog ukusa<br />
i nevjerojatnog talenta u pronalaženju<br />
mladih umjetnika. Naime, atraktivna<br />
ko lekcionarka u kasnim tridesetima najzaslužnija<br />
je za očuvanje i promociju<br />
djela čuvenog poljskog slikara Wojciecha<br />
Fan goa putem Zaklade koju je<br />
osnovala još za njegova života.<br />
Od lani, sa suprugom Arturom Tra winskim,<br />
također kolekcionarom, ima i Zakladu Eu -<br />
ropean ArtEast posvećenu promociji poslijeratne<br />
i suvremene istočnoeuropske umjetnosti.<br />
Da je njezin ukus itekako cijenjen,<br />
dokazuje i angažman u pariškom Centru<br />
Pompidou koji ju je uključio u Odbor za<br />
akviziciju za srednju i istočnu Europu.<br />
Samozatajna majka četvero djece s<br />
obitelji živi na dvije adrese: u poljskom<br />
gradu Wroclawu supružnici su izgradili<br />
modernu kuću po uzoru na omiljenog<br />
im arhitekta Franka Lloyda Wrighta, a u<br />
Monaku imaju stan. Kada ne putuje po<br />
svijetu u potrazi za no vim umjetninama,<br />
savjetnica je u kozmetičkoj tvrtki FM<br />
World koju je njezin suprug Artur osnovao<br />
2004. u Poljskoj na temeljima očeva<br />
biznisa s parfemima. Tvrtka danas prodaje<br />
mirise i kozmetiku u gotovo stotinu<br />
zemalja diljem svijeta i velik dio novca<br />
od zarade ulažu u povećanje svoje kolekcionarske<br />
zbirke. A u bogatoj kolekciji od oko tristo<br />
umjetnina Irmina Nazar ima i djela tri hrvatska<br />
umjetnika - Julija Knifera, Mladena Stilinovića<br />
i Davida Maljkovića.<br />
- Iznimno cijenim vaše umjetnike. Iako sve<br />
istočnoeuropske zemlje dijele iskustvo<br />
života iza Željezne zavjese, fascinantne<br />
su razlike u pristupu umjetnosti. U bivšoj<br />
Jugoslaviji država nije prisiljavala<br />
umjetnike da djeluju u stilu socijalističkog<br />
realizma pa su mogli nadograđivati<br />
predratne modernističke ideale apstrakcionizma<br />
i formalizma, poput Kniferovih<br />
motiva meandara šezdesetih. Mladen<br />
Stilinović je pak koristio slobodu izražavanja<br />
prvenstveno na izvedbeni način<br />
- jer je umjetnost iznosio u sferu javnosti<br />
i uključivao publiku, što je početkom<br />
70-ih bio revolucionaran potez. Davor<br />
Maljković je predstavnik moje genera-<br />
Mladen Stilinović,<br />
‘Eksploatacija<br />
mrtvih’ iz 1989.<br />
Julije Knifer, ‘M/3’ iz 1972.<br />
David Maljković,<br />
‘Yet to be titled’, 2017.<br />
cije, koji s jedne strane još proživljava<br />
blisku prošlost regije, a s druge strane<br />
pokušava osvijetliti našu ubrzanu stvarnost.<br />
I Stilinović i Maljković predstavljaju<br />
paradigmatski pomak u hrvatskoj<br />
povijesti umjetnosti.<br />
Odakle ljubav prema umjetnosti?<br />
- Kao dijete sanjala sam da ću postati<br />
slikarica. No, bila sam previše sramežljiva<br />
da bih svoje radove nekome<br />
pokazivala. S vremenom mi je postalo<br />
zanimljivije otkrivati talentirane umjetnike,<br />
nego raditi na svom usavršavanju.<br />
To je razlog zašto sam osnovala zaklade.<br />
No, kada se želim opustiti, uzmem kist i stvaram.<br />
Nažalost, ti su trenuci rijetki jer sam većinom<br />
posvećena domaćim zadaćama<br />
svoje djece.<br />
Kako ste počeli skupljati<br />
umjetnine?<br />
- Moj suprug Artur i ja bili smo<br />
kolekcionari i prije nego smo se upoznali.<br />
Lani u Londonu osnovali smo<br />
Zakladu European ArtEast kako bi<br />
bogatu zbirku podijeliti s javnosti.<br />
Moj kolekcionarski put odredio<br />
je susret s poljskim umjetnikom<br />
Wojciechom Fangorom, kojeg sam<br />
upoznala kao djevojka dok sam živjela<br />
u Varšavi. Bila sam fascinirana njegovim<br />
radovima tako da sam prigodom<br />
upoznavanja bila uzbuđena kao da je<br />
ispred mene Pablo Picasso. Iako je<br />
Fangoru tada bilo 89 godina, bio je<br />
vrlo duhovit, i vrlo bistrog uma. Rekao je da bi<br />
volio da mu poziram za posljednji portret koji<br />
će naslikati. No ja sam mu predložila da osnujem<br />
Zakladu koja će promovirati njegova djela.<br />
Živio je u Francuskoj i sanjao o tome da njegovi<br />
radovi budu izloženi u pariškom Centru<br />
Pompidou. Nažalost, umro je 2015.<br />
bez da mu se ta želja ostvarila.<br />
Kako ste se specijalizirali za<br />
umjetnost iz Istočne Europe?<br />
- Uz Wojciecha Fangora mnogo sam<br />
naučila o poslijeratnoj umjetnosti na<br />
području Istočne Europe. Prvi veliki<br />
projekt Zaklade bio je posvećen poljskoj<br />
kiparici Magdaleni Abakanowicz<br />
koja je umrla lani u 87. godini. Nje -<br />
zinih 120 dijela, kroz projekt Effigies<br />
of Life, izložili smo u muzejima i galerijama<br />
grada Wroclawa. Surađivali<br />
smo i s njujorškim New Museumom<br />
u povodu performansa rumunjske<br />
163
Change language