Povlašivanje Srba ili posrbljivanje Rumuna (Vlaha) istočne Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
178 Slavoljub Gacović<br />
Teza „o relativno kasnom useljavanju <strong>Rumuna</strong> je ostala stalno<br />
mesto kod mnogih autora iz meŤuratnog razdoblja, postavši neka vrsta<br />
’sluţbene verzije’”. 602 Tako se po mišljenju Radivoja Simonoviša<br />
„Rumuni … u Banat useljavaju tek u XIII veku, a po njemu više šire<br />
posle proterivanja Turaka 1716”, odnosno i na prostor istoţne <strong>Srbije</strong>.<br />
Sliţno je i Mita Klicin, pozivajuši se na maŤarskog istoriţara<br />
Sentklarija (Szentklary), tvrdio „da su se Rumuni pred Turcima<br />
povukli u Transilvaniju, da bi poţetkom XVIII stoleša sa Srbima b<strong>ili</strong><br />
jedini stanovnici Banata.” 603 Dobrivoj Nikoliš je pred poţetak Drugog<br />
svetskog rata takoŤe dao zanimljivu sliku Banata tvrdeši „da su Srbi<br />
jedino autohtono stanovništvo u Banatu. Po njemu Rumuni su kasniji<br />
doĎoši – uglavnom posle 1718 ”, 604 mada njihovu pojavu u Banatu<br />
stavlja i „u XIII vek pozivajuši se na maŤarskog etnologa Pala<br />
Hunfalvija”, prihvatajuši „uopšte maŤarsku tezu da su Rumuni kao<br />
narod nastali na Balkanu i da su se u svoju sadašnju domovinu usel<strong>ili</strong><br />
tek tokom srednjeg veka. Dobrivoj Nikoliš kaţe da su i u istoţnom<br />
delu Banata Rumuni b<strong>ili</strong> starije stanovništvo – ne precizirajuši da li su<br />
b<strong>ili</strong> starije stanovništvo u odnosu na Srbe <strong>ili</strong> samo da su tamo duţe<br />
ţiveli nego u drugim delovima pokrajine.” 605<br />
Skoro svi srpski autori mesto rumunske „etnogeneze, zajedno sa<br />
velikom vešinom maŤarskih autora, na koje se puno oslanjaju,<br />
stavljaju na Balkan – jer je jugoslovenskoj politici odgovaralo da<br />
Rumune prikaţe kao (skore) došljake kako u Banatu, tako i u<br />
severoistočnoj Srbiji.” 606<br />
Mnogi srpski autori ţesto pišu da Rumuni (Vlasi) nisu starinci u<br />
istoţnoj Srbiji, da su došli nakon Velike seobe <strong>Srba</strong> 1690. godine i da<br />
imaju veliku asimilacionu moš koja dolazi od njihove etniţke starine<br />
na Balkanskom poluostrvu, a s druge strane iznose tezu da su ti Vlasi<br />
(Rumuni i Aromuni), poslovenivši se, nestali u XIII, najkasnije u XIV<br />
veku. Uz sve to, Đokiš dodaje da „Nekulturni Rumuni i Arbanasi<br />
602 Vojvodina, I. Od najstarijih vremena do Velike seobe, Novi Sad, 1939, 129.<br />
603 Mita Klicin, Kratka istorija srpskog Elzasa od VIXX veka, Beograd, s.a., 16,<br />
20.<br />
604 Dobrivoj Nikoliš, Srbi u Banatu u prošlosti i sadašnjosti, Novi Sad, 1941, 132,<br />
141, 152.<br />
605 Zoran Janjetoviš, Nacionalne manjine, 2007, 127.<br />
606 Zoran Janjetoviš, Nacionalne manjine, 2007, 142.