Povlašivanje Srba ili posrbljivanje Rumuna (Vlaha) istočne Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
198 Slavoljub Gacović<br />
Srbin <strong>Rumuna</strong> (Rumân) istoţne <strong>Srbije</strong> naziva vlahom <strong>ili</strong> Vlahom, ovaj,<br />
u najmanju ruku, taj naziv valja prihvatiti ozarena lica.<br />
Suprotno tom uverenju, naveššu dva italijanska Anonimusa iz<br />
XVI veka koji su zabeleţ<strong>ili</strong> zanimljive impresije o jeziku i poreklu<br />
<strong>Rumuna</strong> (<strong>Vlaha</strong>) sa nekadašnjeg podruţja Pribreţne Dakije (Dacia<br />
Ripensis – od Miroţ planine u Srbiji do reke Cibrice u Bugarskoj) i<br />
koji kaţu da: „Ovaj narod, iako je grţke veroispovesti ... zbog<br />
iskvarenog jezika latinskog ... i zbog mišljenja koje imaju da potiču od<br />
Romana (Roma/ni = Rim/ljani – S. G.) i romanskim imenom se<br />
meĎusobno nazivaju ... smatraju uvredom naziv Vlah i ne vole da<br />
budu nazvani drugom reţju osim Romani”, 678 odnosno Români<br />
(Rumâńi = Rumuni), kako su sami sebe u XVI veku nazivali, a i danas<br />
se identiţno nazivaju na maternjem jeziku. 679<br />
ĐorŤe Natoševiš u sedmoj deceniji XIX veka navodi još jedan<br />
naţin povlašavanja, iznoseši da „Ako je jedan tuĎin onde, ono svi<br />
drugi (Srbi – S. G.) i meĎu sobom onim tuĎim jezikom govore, isto kao<br />
ono u Banatu uz Vlajinju, pa kojim povodom da onaj i uči srpski, kad i<br />
ovi (Srbi – S. G.) sami srpski govor ne poštuju.” 680 MeŤutim, skoro sto<br />
pedeset godina kasnije Mirjana Maluckov, sa istog prostora, u svom<br />
radu iznosi suprotnu sliku, a to je da se „Srbi i Rumuni meŤusobno ...<br />
678 M. Dogaru, G. Zbuchea, O istorie a românilor de pretutindeni, București,<br />
Editura DC Promotion, 204, 56.<br />
679 Vlasi Dalmacije u XVI veku govor<strong>ili</strong> su romanski, što se jasno vidi – kaţe<br />
Konstantin Jireţek – „iz jedne vesti u mletaţkog geografa Domenika Negrija<br />
(Dominici Marii Nigri Veneti Geographiae commentariorum libri XI, Basileae, 1557,<br />
103). In Coruatia, jednoj 'regio montana', koja 'Turcorum crebris incursionibus deserta<br />
iacet' i prostire se do reke Cetine, stanovahu po Negriju 'homines proceri corporis ac<br />
ualidi, uenusti facie et qui latina, licet corrupte, inter loquendum non pauca proferant<br />
uocabula, seque Romanos fuisse ibique prioribus temporibus in coloniam deductos<br />
pertinaciter asseuerant'. Potomci <strong>Vlaha</strong> <strong>ili</strong> Murlaka (Murlachi), koje su Frankapani<br />
presel<strong>ili</strong> 14501480. sa kopna na ostrvo Krk (list. 1465, 1468 Mon. hist. jur. 6,<br />
244246, 254255), biše da su u selima Dubaţnici i Poljici zaborav<strong>ili</strong> svoj rumunski<br />
('po vlašku') tek u XIX veku. Miklošiš je objavio dve molitve na rumunskom,<br />
navodno iz Poljica (Wanderungen der Rumunen, str. 89, isp. i 5); te iste molitve (in<br />
lingua Poglizana) objavio je tu skoro i Jagiš po nekoj starijoj zabelešci oko 1824. u<br />
AslPh. 22 (1900), 621622. S ovim su u vezi kolonije <strong>Rumuna</strong> na istoku Istre” (Vidi:<br />
K. Jireţek, Romani u gradovima Dalmacije tokom srednjega veka, Zbornik Konstantina<br />
Jireţeka, knj. II, Beograd, 1962, 47).<br />
680 Đ. Natoševiš, op. cit., 115.