Povlašivanje Srba ili posrbljivanje Rumuna (Vlaha) istočne Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
158 Slavoljub Gacović<br />
Ťerdapskih naselja, popisanim u kasnijim godinama (posle 1815),<br />
nailazimo i na stanovnike čija prezimena podsećaju na njihovo<br />
moguće poreklo iz Almaša, Moldave i Ljupkove, što nesumnjivo<br />
navodi na pretpostavku (?) da su to doseljenici-povratnici verovatno<br />
posle svištovskog mira 1791. godine, a moţda i kasnije, posle drugog<br />
srpskog ustanka. MeŤu stanovnicima Mosne 1828. godine b<strong>ili</strong> su<br />
zapisani Jovan Almaši i Adam Almaši; u Boljetinu – Nikola, Pavle i<br />
Ţurka Almašan; u Ljupkovi – Stojan Almaš, Stojan Almašan ...; u<br />
starom Poreţu – ĐorĎe Moldovljanin; u Kladovu – Jovan<br />
Moldovljanin. MeĎu ovim povlašenim i vlaškim stanovnicima u<br />
navedenim Ďerdapskim naseljima verovatno (?) je bilo i onih koji<br />
potiču od srpskih doseljenika iz Almaša i Moldave.” 540 Verovatnoša da<br />
je bilo i onih koji potiţu od srpskih doseljenika iz Almaša i Moldave<br />
jeste ţista spekulacija i „pretpostavka” bez ikakvih hvale vrednih<br />
argumenata. Po mišljenju Stojanţeviševe, Srbi koji su izbegli u Banat<br />
1788. i liţnim nastojanjem cara Franca b<strong>ili</strong> naseljeni u celom Almašu,<br />
Klisuri i Mehadeji b<strong>ili</strong> su posle Svištovskog mira 1791. <strong>ili</strong> posle<br />
Drugog srpskog ustanka (1815), svakako pre 1828. godine kada su<br />
zabeleţeni u Mosni, povlašeni/rumunizovani, i to za samo 4 <strong>ili</strong> 27 <strong>ili</strong><br />
40 godina. Dakle, i u ovom sluţaju su Srbi morali pohaŤati ubrzani<br />
kurs „vlaškog jezika”. MeŤutim, pitanje je kako su Srbi-Timoţani<br />
(Srbi-Karaševci) timoţko-luţniţkih govora sa podruţja jugoistoţne<br />
<strong>Srbije</strong>, kao i Srbi sa drugih podruţja koji su sukcesivno migrirali na<br />
podruţje rumunskog Banata od XIV do XVIII veka, ostali do danas<br />
Srbi, tj. kako se oni nisu povlaš<strong>ili</strong>/porumun<strong>ili</strong>, veš su još uvek<br />
govornici staroštokavskih govora srpskog jezika u Rumuniji?<br />
Suprotno mišljenju Petra Vlahoviša i Vidosave Stojanţeviš da<br />
su Vlasi istoţne <strong>Srbije</strong> isto što i Rumuni, govori Predrag Mutavdţiš u<br />
svojoj knjizi Balkan i balkanologija gde kaţe da Vlah na srpskohrvatskom<br />
govornom podruţju krije u sebi nekoliko razliţitih<br />
tumaţenja (shvatanja), a ja šu izneti samo ona koja se tiţu <strong>Rumuna</strong><br />
(<strong>Vlaha</strong>) istoţne <strong>Srbije</strong>. Dakle, Vlah je „ţovek iz Vlaške (tj. ţitelj<br />
rumunske pokrajine Vlaške); pripadnik romanskog stanovništva na<br />
540 Vidosava Stojanţeviš, Etno istorijski procesi u istočnoj Srbiji u 19. veku,<br />
Negotin 2003, 209210; Arhiv <strong>Srbije</strong>. PO K-121/31, Araţki tefter za Poreţ i Poreţku<br />
Reku iz 1828. godine.