Povlašivanje Srba ili posrbljivanje Rumuna (Vlaha) istočne Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
190 Slavoljub Gacović<br />
svom radu napisanom šest godina kasnije (1897), u kojem tvrdi da „U<br />
severoistoţnom kraju <strong>Srbije</strong> srpska je narodnost postradala! U<br />
krajinskom okrugu ... od preko 70 sela srpskih, ostalo je samo još<br />
nekih 20 u kojima ţive ţisti Srbi, ostalo je sve povlašeno, odroĎeno! I<br />
to povlašavanje napreduje! ... taj parazit, povlašavanje <strong>Srba</strong>,<br />
opetujem: napreduje... svojim oţima gledamo: kako po neki sin ovoga<br />
okruga, u Srbiji roĎen i školovan, i srpskim hlebom uhlebljen, smelo<br />
podiţe glavu kao Rumun, pa propagira nacionalno jedinstvo<br />
povlašenjaka sa Rumunima preko Dunava!” 654<br />
Ovom pr<strong>ili</strong>kom kod Filareta nema više pomena o Rumunima i<br />
rumunskoj propagandi, sada su to povlašenjaci. To su toboţe b<strong>ili</strong> sve<br />
sami srpski junaci koji su u beţaniji pred Turcima našli spas preko<br />
Dunava meŤu Rumunima i tako se povlaš<strong>ili</strong>, a kada su se vrat<strong>ili</strong> u<br />
Srbiju diţu glavu kao Rumuni i još propagiraju jedinstvo sebe samih,<br />
povlašenjaka, sa Rumunima preko Dunava i sve to ţine u srpskoj<br />
zemlji roŤeni i školovani, srpskim hlebom uhlebljeni. Opet kaţem,<br />
ţudni neki Srbi-povlašenjaci, koji se još nisu vrat<strong>ili</strong> srpstvu iako veš<br />
nekoliko vekova ţive pod reţimom agresivne asimilacije u Srbiji.<br />
Nakon igumana Filareta i Tihomir Stanojeviš u istom maniru<br />
ţalopojki navodi prodor „nove struje vlaških doseljenika” sa severa,<br />
istoka i juga, ali ne propušta pr<strong>ili</strong>ku da kaţe kako se sa njima, nakon<br />
iseljavanja srpskog stanovništva na sever u Vlašku i Austriju,<br />
naseljavaju u Negotinsku Krajinu i srpski povratnici „koji su u tuĎini<br />
prihvat<strong>ili</strong> ’tuĎinski’ jezik”. 655 Naravno, i po Stanojevišu „je poţetkom<br />
XVIII veka Negotinska krajina bila retko naseljena”, ali se „u toku<br />
austrijske okupacije (17181739) ... broj domašinstava u vlaškim<br />
naseljima skoro upetostruţio.” Vaţnije od svega je što Stanojevišu<br />
„Pada u oţi porast domašinstava u vlaškim naseljima i stagnacije u<br />
selima srpskog stanovništva”. 656 Konstatacija je na mestu, ali kako to<br />
da nije pokušao naši odgovor na pitanje zašto se srpski povratnici koji<br />
su na prostoru rumunskog Banata i drugde toboţe prihvat<strong>ili</strong> tuĎinski<br />
jezik ne doseljavaju u srpska naselja, ako su svesni svoga srpskog<br />
654 P. Dobroljub (iguman Filaret), Srpski odzarci iz rumunske istorije, u: Vesnik<br />
Srpske crkve I, Beograd 1897, 1415.<br />
655 Tihomir Stanojeviš, Negotin i Krajina od prvih tragova do 1858. godine, knj.<br />
1, Negotin 1972, 37.<br />
656 Tihomir Stanojeviš, op. cit., 37.