ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann

KOPP, Mavro (Dubnic, Ĉehoslovaĉka, 26. VI 1880. - ?), trgovaĉki putnik. Otac Eduard, majka Katarina roĊ.
Kohn, supruga Ida Weisz (r. Velika Kopanica, 26. I. 1889.), djeca Edmund r. (Grac, 28. V. 1912.), Hilda (r.
Vinkovci, 27. X. 1913.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB
KOPP, Mirna (? - ?) adresa stanovanja kuća u Trenkovoj 19. IZV.: Fond PONOVA DA
KOPP, Oto (Prešovo, 27. I. 1919. – logor Stara Gradiška, 1942.), trgovaĉki pomoćnik. Otac Josip, majka
Katarina roĊ. Eisinger. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond
PONOVA DA
KOPP, Pajo (? - ?), adresa stanovanja kuća u Trenkovoj 19. IZV.: Fond PONOVA DA
KOPP, Rikard (Brod na Savi, 1895. – Zagreb, 1922.). Godine 1909. igrao nogomet za ŠK Marsoniu. Zvali ga
Riša i bio je najbolji golgater tima. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode
stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009.
KOPP, Samuel (Bistrica Povagska, 2. VI. 1858. - ?), trgovac, vlasnik Brautwein, Gassbreunneri &
Landesproducte (1912.). Otac Eduard Kopp, a majka Ester Kohn. Supruga mu je bila Fanika roĊ. Eichorn,
djeca: Marcel i Sigmund. Ĉlan je odbora za izgradnju sinagoge u Brodu na Savi. Zadnja adresa Kralja Petra
1. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB
KOPP, Sigmund (?, 21. IX. 1895. – Subotica, 1944.). Otac Samuel, majka Fani roĊ. Eichorn, supruga
Klarika Vilheim (r. Subotica, 28. VII. 1899.), djeca: Miroslava (r. Subotica, 12. III. 1924.) i Paula (r.
Subotica 25. XI.1929.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog
istorijskog muzeja Beograd
KOPP, Terezija (Levanjska Varoš, 3. XI. 1870. – Brod na Savi, 21. XII. 1934.), roĊena Bernfest, suprug
Leopold. Zadnja adresa Gajeva ulica. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP
KOPP, Viktor (Brod na Savi, 1891. – Brod na Savi, 20. XII. 1894.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u
Slavonskom Brodu MBP
KORMOS, Lea Ilonka (Brod na Savi, X. 1919. - ?). Roditelji Jakob Kormos i Loti Berger IZV.: Parice
knjiga roĊenih DASB
KORNHAUSER, Katica (Ĉeška, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), uĉenica iz Slavonskog Broda. Otac Vilim,
majka Paula. Zadnja adresa Vinogradska 2. Na samom poĉetku rata pristupila je Narodnooslobodilaĉkom
pokretu u sastavu udarne grupe. Otkrivena je, uhićena i ubijena u logoru Jasenovac IZV.: Popis ţrtava
fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 383 i
Dr. Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., ţrtve genocida i uĉesnici narodnooslobodilaĉkog rata,
Beograd, 1980., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. godine
KORNHAUSER, Paula (Ĉeška, 1896. – logor Đakovo, 12. IV. 1942.), otac Vilim IZV.: Popis ţrtava
fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u
NOB, SŢFT, str. 383, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988.
KORNHAUSER, Vera (Cernik, 1923. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Vilim, majka Paula. Zadnja adresa
Vinogradska 2. Na samom poĉetku rata pristupila je Narodnooslobodilaĉkom pokretu u sastavu udarne
grupe. Otkrivena je, uhićena i ubijena, zajedno sa sestrom Katicom, u logoru Jasenovac IZV.: Popis ţrtava
fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 i
Dr. Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., ţrtve genocida i uĉesnici narodnooslobodilaĉkog rata,
Beograd, 1980., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988.
KORNHAUSER, Vilim (?, 1891. - Izrael, ?), tehniĉki upravitelj Fabrike špiritusa u Slavonskom Brodu
(Vinogradska 2), a od uspostave NDH poslovoĊa pogona za proizvodnju kerozina u Rafineriji nafte u
Bosanskom Brodu koji su nadzirali Njemci. Budući im je trebao nisu ga internirali, kao ni neke druge,
viĊenije, bosanskobrodske Ţidove. Nalogom Ministarstva unutrašnjih poslova NDH gradonaĉelniku
Bosanskog Broda Mato Šakiću, svi preostali Ţidovi Slavonskog i Bosanskog Broda uhićeni su 23. veljaĉe
1942. i internirani u predstaniĉni hotel Jankomir u Slavonskom Brodu, a potom ţene i djeca deportirani u
sabirni centar Đakovo, a muškarci u Jasenovac. Kornhauser je pobjegao iz Jasenovca 1943., i ubivši
prethodno jednog ustaškog straţara pristupio partizanima. Borio se u slavonskim jedinicama. Nakon rata je
bio referent za poljoprivredu i industriju Oblasnog narodnog odbora Osijek, a kasnije je iselio u Izrael. LIT.:
41