ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann
ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann
ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
logora kao strani drţavljanin. Odmah zatim je otišao u Skoplje i zaposlio se u kazalištu, ali ĉim su Nijemci<br />
ušli u Skoplje 1941. godine bio je odmah uhićen, odveden u logor Bubanj pored Niša i tamo ubijen.<br />
U Starĉevićevoj ulici se nalazila i nešto veća špecerajska radnja mješovite robe Huga Vajsa, ĉiji je sin<br />
Slavko bio veoma aktivan u MGO i prisno suraĊivao s Rudijem Fuksom. Ubrzo je otišao u Zagreb kao<br />
cionistiĉki aktivist, a potom u Palestinu, ĉini mi se 1931. godine. Danas ţivi u Kibucu Šaar Haamakim i zove<br />
se Hilel Livni.<br />
Na Korzu je bila mala radnja Marka Hirše, dugogodišnjeg aktiviste u ţidovskom društvenom radu.<br />
Njegov sin Todor Jelić je pao u njemaĉko ropstvo kao oficir stare jugoslavenske vojske. Po završetku rata bio<br />
je odreĊen da goni ratne zloĉince.<br />
Na Korzu je bila lijepo ureĊena drogerija Ervina Kona koji je došao iz Osijeka.<br />
Ţidovi su rijetko bili i profesionalni vojnici, bar ne u dijelovima Jugoslavije koji su prije Prvog<br />
svjetskog rata bili pod Austrijom. Stoga je iznenaĊujuće da je u mom gradu bio jedan Ţidov oficir. Zvao se<br />
Šajer, a drugi aktivan podoficir po imenu Vajs, bio je štamparev sin. Treći je bio konjaniĉki oficir garde po<br />
imenu Dorner.<br />
Bio je i priliĉan broj Ţidova intelektualaca. Osim Cile Sandl, meĊu prosvjetnim radnicima je bila<br />
poznata revolucionarka Ruţa Lerinc, prof. Pedagoške škole u Aleksincu, koja je još za vrijeme studija bila<br />
primljena u KPJ. Zahvaljujući njenom radu s omladinom, veći broj uĉenika te škole bio je ukljuĉen u<br />
komunistiĉki omladinski pokret. Ruţa se odmah ukljuĉila u borbu protiv fašizma. Prikupljala je pomoć za<br />
vojsku i obavljala sve povjerene joj zadatke. Gestapo je otkrio njen rad, pa ju je vojni sud u Zajeĉaru osudio<br />
na smrt. Strijeljana je u kolovozu 1941. godine u Zajeĉaru.<br />
Ţidovski lijeĉnici su preteţno imali svoje privatne ordinacije, ali su bili ukljuĉeni i u rad Okruţnog<br />
ureda za socijalno osiguranje. Tako je u uredu radio i dr. Leo Kun, kao student ĉlan „Bar Giore“ u Beĉu,<br />
poznati komunist, sirotinjski i radniĉki lijeĉnik, humanist i zaljubljenik u svoju profesiju. Taj dobri ĉovjek je<br />
tragiĉno završio ţivot u Jasenovcu. Njegov otac dr. Samuel Kuhn, koji je takoĊer imao privatnu ordinaciju,<br />
vršio je i duţnost gradskog fizika.<br />
Još jedan Ţidov, koji se doduše pokrstio, bio je gradski fizik. To je dr. Emanuel Kovaĉić (Kon). Za<br />
vrijeme njegovog gradonaĉelniĉkog mandata podignut je u <strong>Brod</strong>u prvi javni klozet. Nenaviknuti na takve<br />
„institucije“, broĊani su posprdno nazvali ovo prvo djelo javne higijene „Emankovac“ (po njegovom imenu<br />
Emanuel).<br />
<strong>Brod</strong> je imao veliku bolnicu, jedinu u kotaru, u koju su primani ne samo bolesnici iz grada i okolnih<br />
slavonskih sela nego i iz mnogih bosanskih sela budući nadaleko nije bilo bolnice. Ona je u poĉetku imala<br />
dva odjeljenja: kirurško i interno, te nekoliko odvojenih paviljona za zarazne bolesti. Na kirurškom<br />
odjeljenju se kao odliĉan operator isticao dr. Mirko Kalmar koji je došao iz Subotice kao već formiran kirurg.<br />
Na internom odjeljenju staţirao je vrijedan i ambiciozan mladi lijeĉnik dr. Samuel Romano, rabinov sin iz<br />
Sarajeva.<br />
Iz Banja Luke je stigao dr. Hinko Salc i na zadovoljstvo mnogih BroĊana otvorio privatnu zubarsku<br />
ordinaciju u kojoj je stekao lijep ugled.<br />
Lijeĉnik garnizona bio je dr. Andrija Deak, aktivan oficir, autor mnogih knjiga, koji je priliĉno dugo<br />
sluţbovao u <strong>Brod</strong>u i za to vrijeme bio aktivno ukljuĉen u rad ţidovske općine.<br />
Ferdo Švrljuga je vršio duţnost veterinarskog savjetnika. Veterinarski fakultet je završio i Vili<br />
Dorner, sin kovaĉa. U velikoj apoteci radio je kao apotekar Oto Goldberger.<br />
Mnogi ţidovski advokati istakli su se svojim radom, a meĊu najpoznatijim advokatima i ţidovskim<br />
javnim radnicima treba istaknuti dr. Oskara Špiglera. On je otvorio advokatsku kancelariju još 1918. godine i<br />
odmah sazvao skupštinu općinara radi osnivanja mjesne cionistiĉke organizacije. Dr. Špigler je uspio da na<br />
cionistiĉkoj listi postane predsjednik Ţidovske bogoštovne općine. Drugi predsjednik naše općine bio je<br />
advokat dr. Josip Abramović, koji je inaĉe uţivao veliki ugled ne samo kao pravnik nego i kao ĉovjek. Ostao<br />
je rano udovac i predano se posvetio odgoju svoja dva sina. Njegova kancelarija je bila na dobrom glasu jer<br />
su sporovi rješavani efikasno, a cijene usluga bile umjerene. U toj kancelariji je kao mlad advokatski<br />
93