DR. ETELKA NAJFELD ROĐ. ŠPICER ŢIDOVSKA ZAJEDNICA U SLAVONSKOM BRODU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA JEVREJSKI ISTORIJSKI MUZEJ BEOGRAD FOND RUKOPISI M-1080/84 86
Beograd, 1984. U vrijeme kad sam ţivjela u mom rodnom mjestu (1916.-1934.), to je bio gradić od oko 13 000 stanovnika, sa veoma dobro razvijenom poljoprivredom, trgovinom i industrijom (Tvornica vagona, Tvornice za obradu drveta „Slavonija“ i „Slavex“, Tvornica za preradu riţe, Tvornica špiritusa i druge). Grad je imao izvanredan poloţaj na raskrsnici širokotraĉne i uskotraĉne pruge, pa je sva roba iz Bosne i za Bosnu pretovarivana u njemu. Ĉak je i ekskluzivni voz „Orijent-expres“ koji je povezivao Pariz s Istambulom stajao u <strong>Brod</strong>u. Bio je on i vaţna rijeĉna luka jer su mnogi brodovi sa „šlepovima“ pristajali radi utovara i istovara. Zbog svoje bogate i plodne okoline, u gradu su dva puta tjedno (srijedom i subotom) odrţavane velike „pijace“, a koliko se sjećam, tri puta godišnje i veliki vašari na koje su dolazili mnogi trgovci iz bliţe i dalje okoline. Prema tim pijacama i vašarima gravitirala su i mnoga sela iz bosanske Posavine, sve do Doboja i Banja Luke, jer je <strong>Brod</strong> imao veoma dobro razvijenu trgovaĉku mreţu. Trgovci su se snabdijevali ne samo domaćom robom, nego su kvalitetnije artikle preteţno nabavljali iz inozemstva. Mnogi graĊani su imali svoje vinograde u brodskom Vinogorju koje je nadaleko poznato po odliĉnom kvalitetu stolnih vina. Gledajući iz velike vremenske udaljenosti na ţivot koji se u to vrijeme odvijao u <strong>Brod</strong>u, ĉini mi se kako se nije ţivjelo loše. Tvornice su dobro radile, mnogi ljudi su bili zaposleni u njima i na ţeljeznici. Predio je bio bogat, pa se sve to osjećalo na standardu graĊana. U takvim uvjetima dobro razvijene trgovine i industrije, svoje mjesto su našli i Ţidovi koji su se ovdje naselili još za vladavine Austrougarske Monarhije. Većina Ţidova je bila maĊarskog ili austrijskog porijekla, pa se u obiteljima govorilo njemaĉki ili maĊarski. Samo smo mi djeca govorili pravilnim jezikom jer smo se školovali u jugoslavenskim drţavnim školama. Sinagoga U gradu, u tzv. Širokoj ulici (stari naziv koji je ostao iz davnih dana, inaĉe tada Trumbićeva ulica), nalazila se velika i lijepa sinagoga. Kamen-temeljac za njenu gradnju postavljen je 1895. za vrijeme privremenog predsjednika Izraelitiĉke bogoštovne općine Jakova Bauera i rabina Saula Šterna. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pod ustaško-njemaĉkom strahovladom, ona je bila oskrnavljena i sluţila kao magazin i u druge svrhe, a 1944. je razrušena bombardiranjem. Sinagoga je u proĉelju imala dvije kupole, a izmeĊu njih veliki medaljon u obliku Magen Davida. Bila je obloţena ţutom fasadnom opekom. U prizemlju su se nalazile klupe za muškarce, a na katu za ţene. Osim toga, na katu su bile i orgulje, pa je bogosluţenje na velike praznike ili povodom nekih sveĉanosti i spomen-dana bilo praćeno muzikom orgulja i horskim pjevanjem. U horu su dobrovoljno pjevali svi koji su imali dobar glas tako da je muziciranje stvaralo veoma sveĉano raspoloţenje. Još mi je i sad u sjećanju prijatan zvuk divnog glasa gospoĊice Sor koja je s kantorom Hendlom pjevala u duetu „Ovinu Malkenu“. O velikim praznicima svi su dolazili u sveĉanim odijelima, a mi djeca u novim haljinama i cipelama, tako da je u hramu sve blještalo. Na Jom Kipur se širio i prijatan miris dunje u koju su bili zabodeni karanfilići da bi se lakše postilo. Oko hrama je bilo zasaĊeno cvijeće i drveće. Veliki kestenovi su davali gustu hladovinu, a lijepo izraĊena ograda od kovanog ţeljeza i ţute opeke odvajala je cijeli kompleks hrama od ulice i okolnih zgrada. Iza hrama i odijeljena od njega, drvenom ogradom, nalazila se zgrada u kojoj su bili stanovi za rabina i kantora. IzmeĊu oba stana nalazila se jedna prostorija za sjednice općinske uprave, Hevra Kadiše, za sastanke 87
- Page 1 and 2:
Stribor Uzelac Schwendemann LEKSIKO
- Page 3 and 4:
(tako ju je zvao jer ju je poznavao
- Page 5 and 6:
(Rosenzweig), 14 (Goldberger), 15 (
- Page 7 and 8:
što smo je sakrili u njemu. Kuda l
- Page 9 and 10:
Kratice: DASB - Drţavni arhiv Slav
- Page 11 and 12:
ADLER, Josip (Široko Polje, 24. VI
- Page 13 and 14:
BAUM, Dezider (Brod na Savi, 1882.
- Page 15 and 16:
BERNFEST, Viktor (Garĉin, 14. VII.
- Page 17 and 18:
DEUTSCH, Leontina (Staro Topolje, 1
- Page 19 and 20:
EBENSPANGER, Otilija (Brod na Savi,
- Page 21 and 22:
ENGELSMANN, Robert (Brod na Savi, 1
- Page 23 and 24:
FRÄNCKL, Salamon (Lipto St. Miklo
- Page 25 and 26:
FÜRST, Vatroslav (?, 1884. - Mursk
- Page 27 and 28:
GOLDBERGER, Oto (? - ?), apotekar I
- Page 29 and 30:
GROSSMANN, Edmund (Slavonski Šamac
- Page 31 and 32:
HABERFELD, Adolf (Lipau, Moravska,
- Page 33 and 34:
HERZER, Andi (? - ?), inţenjer u T
- Page 35 and 36: Salamon. Adresa stanovanja kuća u
- Page 37 and 38: KOHN, Adam, (?, 1877. - Brod na Sav
- Page 39 and 40: KOHN KOLAR, Ella (Beĉ, 1886. - log
- Page 41 and 42: KOPP, Mavro (Dubnic, Ĉehoslovaĉka
- Page 43 and 44: KRAUSS, Josip (Đakovo, 1864. - Bro
- Page 45 and 46: LEITNER, Zdenko (Brod na Savi, 27.
- Page 47 and 48: MAHLER, Johanica (Krndija, 2. X. 18
- Page 49 and 50: zapošljava u Tvornici vagona u Bro
- Page 51 and 52: MÜLER, Mirko Ernest (?, 4. VI. 190
- Page 53 and 54: PESAH, Moritz (Bosanski Brod, 1882.
- Page 55 and 56: RECHNITZER, Marga (? - ?), IZV.: Po
- Page 57 and 58: tridesetih godina. Adresa stanovanj
- Page 59 and 60: SANDBECK, Fani (Zavidovići, 19. V.
- Page 61 and 62: SCHILLINGER, Malvina (?, 1870. - lo
- Page 63 and 64: SCHWARZ, dr. Albert (Krapina, 1. VI
- Page 65 and 66: SELINGER, Viktor (Podgaraĉ, 14. X.
- Page 67 and 68: SONNENFELD, dr. ? (? - ?), tajnik I
- Page 69 and 70: 4. X. 1921.). Imao trgovinu manufak
- Page 71 and 72: STERN, Gisela (Brod na Savi, 8. I.
- Page 73 and 74: TAUSSIG, Ervin (? - ?), advokatski
- Page 75 and 76: WEISS, Aleksandar (Parabuć, 26. VI
- Page 77 and 78: WEISS, Josip (Nagy-Köröš, 18. XI
- Page 79 and 80: WEISS, Ruţica (?, 1889. - logor Đ
- Page 81 and 82: ZASKIN, Josip (Brod na Savi, 24. IV
- Page 83 and 84: Ţidovske zajednice I, II, Zagreb,
- Page 85: Schwendemann Uzelac, Stribor: Prilo
- Page 89 and 90: svemu, taj nam je praznik bio svima
- Page 91 and 92: a Maks je poveo Ota kao ispomoć. T
- Page 93 and 94: logora kao strani drţavljanin. Odm
- Page 95 and 96: njihovu brigu da nas što bolje osp
- Page 97 and 98: poštovani i cijenjeni dr. Abramovi
Change language