više od godina u službi turističkog razvoja

više odgodina u službi turističkog razvojagodišnje izvješće 2012.potrebno je osigurati dovoljno energije, hrane, pristupnih prometnica,suvremene ekološke standarde, broj zaposlenih u različitimstrukama, itd. U srednjem dijelu rada kritički bi se osvrnulo na:današnje najčešće shvaćanje prostora kao investicije a ne kaoresursa ; takmičenje kapitala u turizmu bez uvažavanja geografskih iekoloških karakteristika prostora ; na pasivno čekanje pomoći državei zemalja EU te na relativno slabu suradnju između turističkog iprostornog planiranja. U završnom dijelu rada osvrnulo se na ostvarenjeparadigme održivog razvoja te na poštivanje pravila strukaturističkog i prostornog planiranja za ostvarenje razvojnih ciljeva.Ukoliko se zaista želi promijeniti odnos prema prostoru i turizmu,prostor je potrebno shvaćati kao važan društveno-ekonomski,kulturni i ekološki resurs u kojem je potrebno osmisliti kvalitetneuvjete života i rada. U svakom slučaju za uspješna ostvarenja uturističkom i prostornom planiranju nužan je interdisciplinaranpristup pri čemu važnu ulogu ima edukacija.Kranjčević, Jasenka (2012) Spatial planning of tourism – thesituation and the consequences. Rethinking Urbanism. Karač,Zlatko (ur.). Zagreb: Croatian Architects Association, Faculty ofArchitecture, University of Zagreb, Croatian Chamber of Architects,str. 127-130.Abstract:Many cities and municipalities in Croatia, especially along thecoast, tourism is seen as a major goal of development, especiallyafter the Homeland war when they were followed by majorsocio-economic changes. Despite all the positive annual tourismindicators in the last decade (the number of tourists, number ofnights), spatial planners expressed growing disagreement. Thereis no doubt that tourism can contribute to the development andrenovation of certain areas, because tourism is one of the fastestgrowing economic activity. But unplanned tourism developmentthan achieving short-term economic benefits may result in negativeconsequences for the environment, urban and rural heritage, landscape,etc. Spatial aspects of tourism can not be viewed withoutany knowledge of tourism trends on a global scale (building biggerhotel complexes, construction of large tourist resorts, increasedtraffic cruisers, etc.). Attitude toward the global trends in tourismcan certainly be matched to determine national policies for spatialdevelopment and tourism. The complex relationship betweenspatial planning and tourism requires an interdisciplinary approachat all levels, quality education, harmonized policy development,cultural planning and responsibility.Kranjčević, Jasenka (2012) Turizam u prostornim planovimaMakarskog primorja od 1945. do 1990. Makarsko primorje danas.Mustapić, Marko; Hrstić, Ivan (ur.). Zagreb, 2012: Grad Makarska,Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012. str. 212-230.Sažetak:Već u prvoj Generalnoj regulacijskoj osnovi za Makarsku iz 1948.planirano je da će njezin razvoj biti usmjeren na turizam. Regionalniplan za Makarsko primorje iz 1958.-61., uz plan za obalnopodručje kotara Šibenik (1960.), predstavlja prvi regionalni prostorniplan na jadranskoj obali Hrvatske kojim su postavljeni metodskitemelji za prostorno planiranje turizma. Obzirom da prostorni21