You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Foto THREE LIONS / GETTY IMAGES<br />
nismo uvidjeli jer smo svi, duž cijelog<br />
političkog spektra, bili zaslijepljeni željom<br />
da se i sami uklopimo u neku verziju<br />
američke povijesti. Pritom smo zanemarili<br />
Obaminu osobnu povijest. A pred nama<br />
je čovjek koji je cijelo formativno razdoblje<br />
– prvih 17 godina života – proveo izvan<br />
američkog matičnog tla, na Havajima,<br />
u Indoneziji i Pakistanu, uključujući i više<br />
uzastopnih putovanja u Afriku.<br />
Dobar uvid u Obaminu motivaciju<br />
pružio bi nam odgovor na pitanja: Što<br />
je njegov san? Je li to američki san? Je li<br />
to san Martina Luthera Kinga? Ili nešto<br />
drugo? To sigurno nije san o Americi<br />
kakvu su zamislili njezini osnivači. Oni su<br />
vjerovali da ova nacija predstavlja “vjekovni<br />
novi poredak”. Pola stoljeća kasnije<br />
Alexis de Tocqueville pisao je o Americi<br />
kao mjestu gdje nastaju “ljudi drukčije<br />
vrste”. To je poznato kao američki ekscepcionalizam.<br />
No kad su ga 2009. na jednoj<br />
presici upitali vjeruje li u tu ideju, Obama<br />
je odgovorio niječno. Rekao je kako smatra<br />
da Amerika nije nimalo posebnija od<br />
Britanije, Grčke ili bilo koje druge zemlje.<br />
Dijeli li Obama san Martina Luthera<br />
Kinga o društvu slijepom na boju<br />
kože? Predsjednik se i sam okoristio tim<br />
snom. Kampanju je vodio kao izvanrasni<br />
kandidat i mnogi su za njega glasali jer je<br />
predstavljao ideal sljepila na rasu. Pa ipak,<br />
Kingov san nije Obamin san. Predsjednik<br />
nikada ne ističe ideal rasne neutralnosti.<br />
Ta neaktivnost nije tek taktičke prirode.<br />
Pitanje rase jednostavno ne pokreće<br />
Obamu. Pa što je onda Obamin san? Ne<br />
moramo nagađati. Predsjednik nam to<br />
kaže sam, u autobiografiji “Dreams from<br />
My Father”. Obratite pozornost, naslov<br />
nije “Snovi moga oca” (of my father) nego<br />
baš “from my father”, dakle snovi koji<br />
potječu od oca. Obama ne piše o očevu<br />
snu, nego o snu koji je preuzeo od svojega<br />
oca.<br />
Barack Obama Stariji bio je pripadnik<br />
plemena Luo, odrastao je u Keniji i<br />
studirao na Harvardu. Bio je poligamist<br />
i tijekom života imao je četiri žene. Otac<br />
je osmero djece. Jedan od sinova, Mark<br />
Obama optužio ga je za zlostavljanje i<br />
Obamu su od<br />
malih nogu učili<br />
da u Americi vidi<br />
silu globalne<br />
dominacije<br />
i destrukcije<br />
Kolonijalni gospodar:<br />
Policajac izdaje naredbe<br />
za pohod na<br />
kenijske pobunjenike<br />
premlaćivanje supruge. Pod utjecajem alkohola<br />
skrivio je i više prometnih nesreća.<br />
U jednoj od njih je ubio čovjeka, u drugoj<br />
ostao bez nogu. Godine 1982. napio se u<br />
baru u Nairobiju i poginuo zaletjevši se<br />
automobilom u stablo. Kao heroj svakako<br />
je neobičan izbor. No svojem je sinu bio<br />
nadahnuće za velik i plemenit cilj – antikolonijalizam.<br />
Stariji Obama odrastao<br />
je u doba afričke borbe protiv europske<br />
vladavine i pripadao jednoj od prvih generacija<br />
Afrikanaca odabranih za studij u<br />
Americi, kako bi po povratku mogli oblikovati<br />
budućnost svoje zemlje.<br />
Znam puno o antikolonijalizmu jer<br />
sam rođen u Mumbaiju i pripadam prvoj<br />
generaciji Indijaca rođenih nakon osamostaljenja<br />
od Velike Britanije. Antikolonijalizam<br />
je bio sveopći poklik političara<br />
Trećeg svijeta tijekom druge polovice XX.<br />
stoljeća. Većini Amerikanaca, međutim,<br />
to je prilično stran koncept, pa dopustite<br />
da objasnim.<br />
Antikolonijalizam je doktrina prema<br />
kojoj su se bogate zapadne zemlje obogatile<br />
invazijom, okupacijom i pljačkanjem<br />
siromašnih zemalja Azije, Afrike i Južne<br />
Amerike. Kao što je u knjizi “Prezreni na<br />
svijetu” napisao Frantz Fanon, čiji je intelektualni<br />
utjecaj na Obamu i obznanjen,<br />
“blagostanje i napredak Europe izgrađeni<br />
su na znoju i mrtvim tijelima crnaca, Arapa,<br />
Indijaca i ljudi žutih rasa.”<br />
Antikolonijalisti smatraju da zemlje<br />
čak i kad postignu političku neovisnost<br />
ostaju gospodarski ovisne o svojim<br />
kolonijalnim gospodarima. Ta se ovisnost<br />
zove neokolonijalizam – termin je<br />
uveo afrički državnik Kwame Nkrumah<br />
(1909. -72.) u svojoj knjizi “Neokolonijalizam:<br />
Posljednji stadij imperijalizma”.<br />
Nkrumah, prvi predsjednik Gane, piše<br />
da siromašne zemlje nominalno mogu<br />
biti slobodne, ali da njima i dalje izvana<br />
upravljaju moćne korporacijske i plutokracijske<br />
elite. Te sile neokolonijalizma<br />
ugnjetavaju ne samo ljude Trećega svijeta,<br />
nego i građane svojih zemalja. Očigledno,<br />
rješenje je pružiti otpor i zbaciti tlačitelje.<br />
Bila je to antikolonijalna ideologija Baracka<br />
Obame Starijega i mnogih ljudi njegove<br />
generacije, uključujući i mnoge moje<br />
rođake u Indiji.<br />
Obama Stariji bio je ekonomist i 1965.<br />
je u East Africa Journalu objavio važan<br />
članak “Problemi pred našim socijaliz-<br />
listopad 2010 F o r b e S 51
Change language