nis - Magazin Start

More documents

Recommendations

Info

EKONOMIJA Dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH BiH NE MOŽE bankrotirati Ja sam po prirodi optimista, ali sada sam veoma zabrinut jer kod nas politička situacija nikako da se stabilizuje i nikako da se prepozna koncept kompozicije BiH. Zbog toga je prisutna stalna nervoza kod političkih faktora. Uz to, kao mala ekonomija izloženi smo eksternim šokovi- ma i vrlo smo ranjivi Kako je u vremenu finansijske krize poslovala CBBiH? - CBBiH je osnovana prije 12 godina i mi od osnivanja radimo u valutnom odboru, modelu koji se i projicira za nestabilna okruženja, za loš makroekonomski okvir. Kada se oktobra prošle godine desio prvi udar na naš finansijski sektor, u kojem 90postotno dominira bankarski sektor, mi se jesmo našli u novoj situaciji. Iako <strong>nis</strong>mo imali sličnih iskustava, odmah smo prepoznali dvije stvari: da bankarski sektor mora ostati likvidan i u kapacitetu da odgovori obavezama prema klijentima. Zbog toga smo bankama tri puta smanjivali obaveznu rezervu, sa prvobitnih 18 na 14 posto na kratkoročne izvore i sedam posto na dugoročne, čime smo uspjeli održati likvidnost kompletnog sektora. Postojala je tada potencijalna opasnost da se, ukoliko samo jedna banka postane nesolventna, desi razarajući domino efekat. Također, održali smo i monetarniu stabilnost. Znate šta se desilo u Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji... gdje je domaća valuta devalvirala nakon čega su poskupjeli krediti, smanjila se vrijednost plata i mnoge druge loše stvari. Kod nas je KM ostala stabilna i vezana za euro i u tome nije bilo iznenađenja. Treći zadatak, krucijalni, bila je briga o rezervama. Šest mjeseci prije prvog kriznog udara, uočivši turbulencije na tržištu, mi smo naše devizne rezerve iz komercijalnih banaka prebacili u centralne banke država EU i u BIS Basel. One danas iznose oko tri milijarde eura i nalaze se u centralnim bankama Njemačke, Francuske, Luksemburga i u BIS Basel. Zbog toga <strong>nis</strong>mo imali gubitaka niti jednog feninga, dapače, u prošloj godini smo zaradili 220 miliona KM, što je bio najveći profit od osnivanja CB BiH. Koje su konkretno negativne posljedice krize? - Finansijska kriza je prešla na realni sektor. Prošle godine smo imali rast GDP-a od 5,5 posto, a ove godine projekcija je minus tri, što govori da je radna aktivnost manja za gotovo deset posto. Otpušteno je 20 hiljada radnika, banke su smanjile kreditnu aktivnost, pooštrile su kriterije i nešto povećale kamatne stope. Znači, kapital je postao skuplji, nedostupniji. S druge strane, strane investicije u prvom kvartalu ove godine su jako male i bilježe značajan pad. In- vestitori kao da su se prepali i kao da čekaju ishod krize. Pored toga i doznake iz inostranstva kojih je bilo oko dvije milijarde eura sada su manje za oko 20 posto. Dakle, svi izvori iz inostranstva su smanjeni i sada bilježemo problem oko finansiranja deficita. Najnoviji podaci kažu da je naš izvoz manji za 23 posto, a uvoz za 25 posto. Zbog svega pomenutog mi bilježimo i pad rezervi za oko 500 miliona KM, sa 6,2 na 5,7 milijardi KM. To je, istina, bilo i očekivano jer smo smanjili obavezne rezerve bankama, pa se dio tih sredstava sada koristi za plaćanje obaveza prema vani. Problemi su veliki, budžeti prazni. Može li se reći da je BiH pred bankrotom? - Ne bih ja koristio taj termin. Mislim da se BiH ne može desiti bankrot. Daleko od toga. Budžetski kapaciteti u BiH su nekih devet milijardi KM, kada se u obzir uzmu svi budžeti od državnog preko entitetskih do kantonalnih, a govori se o nedostatku nekih 700 budžetskih miliona. To nije ugrožavajuće po njih. Problem je u padu ekonomske aktivnosti subje- kata zbog kojeg su budžetski prihodi u prvom kvartalu smanjeni za 12 posto, pa nije slučajno da se traži smanjene budžetske potrošnje baš od 10 posto. Breme krize moramo pravedno rasporediti. Oni koji imaju više trebaju podnijeti veći teret, oni ugroženiji manji. Tu je umjetnost prilagođavanja. Međutim, jedno je jasno - 44 posto učešća javne potrošnje u GDP-u je neizdrživo za ovako slabu ekonomiju kakva je naša. Ima li političkih pritisaka s ciljem da se promijeni politika poslovanja CB BiH, posebno kada je riječ o neangažovanim deviznim rezervama? - Prvo moramo objasniti šta su devizne rezerve. Od pomenute sume 3,5 milijarde je monetarna pasiva kojom se pokriva svaki fening koji je u prometu. Drugi dio su obavezne rezerve komercijalnih banaka, a to su sredstva preduzeća i privatnih lica, koja se ne mogu koristiti. Da, ali postoji dio iznad toga, slobodne devizne rezerve od nekih 500 miliona KM? - U pravu ste, postoji 490 miliona, ali njihova upotreba zakonom nije dozvoljena. Ta sredstva su neka vrsta osigurača currency boarda. Da bi se to moglo koristiti, morao bi se promijeniti zakon, koji nam zabranjuje kreditiranje i države i komercijalnih J a s n o j e d a j e 4 4 p o s t o u č e š ć a j av n e p o t r o š n j e u G D P- u 24 RAZGOVARAO: Jasmin Maričić jasmin@startbih.info FOTO: Haris Čalkić Mi se ponekadgledamo u iskrivljenom ogledalu i mislimo da smo zdravi i sposobni www.startbih.info
Doktorat i Zlatni BAM Kemal Kozarić je 11. februara ove godine doktorirao na temu Uticaj kreditnog rasta na ekonomski razvoj zemalja u tranziciji, a sredinom juna je od magazina Banke u BiH dobio nagradu Zlatni BAM za doprinos očuvanju stabilnosti bankarskog sektora u prošloj i ovoj godini. EKONOMIJA Pomaci i u danima krize Najveća dobit je što su sve banke uvele odjeljenja za upravljanje rizicima, pa je filozofija da se što više zaradi zamijenjena filozofijom da se što manje izgubi. Procjenjuju se i kreditni, valutni i operativni rizici. Također, ljudi se vraćaju tradicionalniom bankarstvu. Baloni i virtualni papiri su prošlost, polazi se od postulata da se može trošiti samo koliko se ima. Nije sve crno, pa tako neće biti propast i ako ne dobijemo kredit od MMF-a. Mi imamo resursa koji se mogu iskoristiti, samo ne smije sve ići u potrošnju. - u n e i z d r ž i vo z a ova ko s l a b u e ko n o m i j u k a k va j e n a š a 25
Page 1 and 2: MIRSAD SALIHOVIĆ Imam sve al’ ni
Page 3: 52 Turizam SLJEDEĆI START IZLAZI 1
Page 6 and 7: w w w.startbih.info NOVINA GODINE U
Page 8 and 9: 8 I N F O FBiH nema para za hercept
Page 10 and 11: 10 I N F O Mostar: Milioni za obnov
Page 12 and 13: ŽIVOT Uz 11. juli, Dan sjećanja n
Page 14 and 15: INTERVIEW Oleg Čavka, tužilac Kan
Page 16 and 17: INTERVIEW To znači da bi se mogla
Page 18 and 19: JAVNA RIJE^ Logoraši iz RS-a u lov
Page 20: JAVNA RIJE^ 20 Muhamed Džemidžić
Page 23: PIŠE: Rubina Čengić rubina@start
Page 27 and 28: „NOVA“ VLADA FEDERACIJE BiH KRI
Page 29 and 30: nomskih visina. I još se pritom ra
Page 31 and 32: Zloupotrebe: Probni rad na tri dana
Page 33 and 34: Mahmud Ahmadinedžad ali na nekim p
Page 37 and 38: Zaštita i dobrobit životinja na b
Page 39 and 40: snage i znanje za spas onoga što j
Page 41 and 42: NAJSEKSI ŽENA I NAJGLUPLJA ZVIJEZD
Page 43 and 44: PIŠE: Rubina Čengić rubina@start
Page 45 and 46: Šljivovica u brojevima Od jednog k
Page 47 and 48: Uživam u glazbi i studiram POREME
Page 50 and 51: ZEMLJA Sjećanje na atentat u Saraj
Page 52 and 53: Bosnom i Hercegovinom, uzduž i pop
Page 54 and 55: TURIZAM Korić, direktor TZ SBK, pr
Page 56 and 57: DRUŠTVO Najčešća pitanja turist
Page 58 and 59: UMJETNOST Alban Ukaj, glumac Rodite
Page 60: UMJETNOST no, većina njih se žali
Page 63 and 64: IN MEMORIAM Michael Jackson (1958-2
Page 65 and 66: AND (i) RCI joj devedesetoj čeznuo
Page 67 and 68: Dr. Hassan potiče iz Sudana, a odr
Page 70 and 71: SPORT Južna Afrika, godinu dana pr
Page 72 and 73: SPORT Odavno se jedno veliko nogome
Page 74 and 75:
FELJTON (4) Valerijan ŽUJO: MARGIN
Page 76:
AKCIJA kopirni ureðaj za samo 1KM
show all

nis - Magazin Start

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?