nis - Magazin Start

More documents

Recommendations

Info

ZEMLJA se pravi u manastiru od raznih vrsta šljivovice koje manastir dobiva kao prilog od obližnjih domaćinstava. Oni sve različite škljivovice koje dobiju sastavljaju u jedno bure i u to dodaju suhe šljive. Zbog toga manastirka dobije tamno smeđu boju, poput konjaka ili vinjaka, a ima poseban ukus i miris - priča Hajrić. U Mrkonjić Gradu tvrde da je Mile Landeka nedavno jedini dobio odobrenje ili saglasnost da proizvodi šljivovicu sa mirisom četinara. Laketa pojašnjava da je to zbog nadmorske visine od 600 metara i blizine četinarskih šuma iz kojih šljive pokupe poseban miris i aromu. Stigla s Turcima Šljivovica je samo jedno do alkoholnih pića koje ljudi proizvode od voća. Postoje podaci da se alkohol u nekom obliku koristio još u neolitsko doba. Kroz istoriju se razvijala tehnika proizvodnje i oprema za preradu. Knjige bilježe da je rakija u BiH došla s Turcima, a oni su patent preuzeli od Arapa koji su je pravili od palminog soka. U Evropu je došla u šesnaestom vijeku, a donijeli su je Portugalci, Holanđani i Englezi iz svojih kolonija u istočnoj Indiji i na Malajskim ostrvima. U početku su se alkoholna pića koristila kao afrodizijak, kao sredstvo za jačanje i ohrabrivanje ratnika, kao lijek za mnoge bolesti, ali i za produženje života. No, sada je sve otišlo u drugu krajnost pa je ljekovitost u drugom planu. Naime, nema pisanih tragova, ali se uz čašicu nerijetko prepričava da je pokojni sudija Milan Škoro na osnovu pisanja i izvještavanja medija analizirao razliku između ljudi koji piju šljivovicu i lozovaču ili neku drugo alkoholno piće. On je navodno na osnovu dovoljno velikog broja slučajeva utvrdio da su oni koji piju šljivovicu teški i opasni u piću, i za sebe i za okolinu. Zabilježio i slučaj rakijdžije koji se opasavao bodljikavom žicom da sam sebe u piću ne bi nožem rasjekao. Hajrić, pak, tvrdi da šljivovica sporije fata i bandači od drugih alkoholnih pića i da traži mezu. - Uz šljivovicu se može duže me- 44 rakat jer ona sporije bandači, a traži mezu, odnosno izgladnjuje i onda hrana pomaže da se više popije i duže sjedi uz rakiju – kaže Hajrić. Moderna nauka je utvrdila da se u alkoholnim pićima, pa tako i u šljivovici, nalazi više stotina različi- tih jedinjenja koja su sva prisutna i u jako malim količinama pića. Šljivovicu od drugih alkoholnih pića razlikuje to što može imati različitu jačinu, od meke sa 20 stepeni do prepečenice sa 50 stepeni jačine. Izvorni recept za šljivovicu nigdje nije zabilježen, no jedino što je konstanta jeste da se pravi od šjiva i peče u bakarnom kazanu. (Valja napomenuti da se rakija danas pravi i od jabuka, krušaka ili od svih ovih voćaka zajedno, a kombinovanjem šljivovice ili lozovače sa zelenim orasima ili višnjama dobivaju se orahovača i višnjevača. Za orahovaču tvrde da lijeći štitnu žlijezdu, a višnjevača vraća rumen na blije- da ženska lica.) Navodno su najpoželjnije vrste šljiva za rakiju požegača, gača crvena ranka i valjevka, a po- sebno je nepoželjna sorta stanley jer ima loš odnos šećera i kiselina i sirosiromašna je mineralima. Iz ovog se stiče utisak da šljivovicu nije lako napraviti, a njena proizvodnja je apotekarski ili gotovo čarobnjački precizan proces i dugo traje. Ranije je pečenje rakije bilo pravi teferič ili provod nakon kog domaćinu ne bi mnogo ostalo za zimu ili prodaju jer bi gosti gotovo sve popi- Od mehke (20) do prepečenice (50 stepeni) li degustirajući proizvod, a danas za kazanom nerijetko stoje žene. Ne na prazan stomak Majstori kažu da nije loše da rakija odstoji nekoliko godina, najbolje sedam, može u staklenim bocama, ali i u hrastovim buradima od kojih povuče žućkastu boju. - Nikada se ne pije na prazan stomak i ne više od tri čašice od nulapet decilitara - kaže Laketa koji je samo jedne godine prozveo 1.100 litara rakije. U BiH je veliki broj domaćinstava koja se bave proizvodnjom rakije, a trenutno ih je najviše u hercegovačkom kraju, Gradačcu i u Mrkonjić Gradu. Mnogo ih je i u Trebinju i Jablanici, ali kažu da je teško organizovati masovniju proizvodnju i njenu zaštitu. Z abilježen je sluč aj rakijdžije koji se opasavao bodljik avom žico Žuta osa zaštićena U Institutu za intelektualno vlasništvo u BiH trenutno je registrovano nekoliko žigova ili zaštitinih znakova koji sadrže riječ šljivovica, ali nije podnijet nijedan zahtjev za prijavu geografske oznake koja u svom nazivu sadrži ovu riječ, a u EU niko nije zaštitio pojam šljivovica niti je to moguće, kaže Jovan Šarac iz ovog Instituta. - Pojam šljivovica kao generički pojam niko i ne može zaštiti, on mora ostati slobodan. U nacionalni registar u BiH upisan je figurativni žig Šljivovica Bobite iz Čitluka i on uživa međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Sloveniji, a u skladu sa Madridskim aranžmanom u BiH uživaju zaštitu i figurativni žigovi Stara Badel šljivovica čiji je nosilac Badel 1862 d.o.o. iz Republike Hrvatske i Žuta osa šljivovica prepečinica čiji je nosilac Flores d.o.o. iz Kragujevca u Srbiji – pojašnjava Šarac. Napominje da se zaštita ne odnosi na samu riječ, nego na znak kao cjelinu, a na geografske nazive kao što je šljivovica ima pravo svako ko proizvodi rakiju od ovog voća, ali tako da uz osnovni naziv doda druge verbalne, figurativne ili geografske elemente. Žigom ili grafički znak obezbjeđuje da se određena robe ili usluga razlikuje od drugih iz iste kategorije, a geografska oznaka štiti porijeklo robe sa određene teritorije ili mjesta za koje se mogu vezati određene karakteristike robe koje imaju veze sa njenim geografskim porijeklom. Prijavu žiga može podnijeti svako fizičko ili pravno lice. U skladu sa Madridskim aranžmanom u cijelom svijetu ne smije biti više istih žigova, a BiH mora adekvatno zaštiti sve žigove i autohtona porijeka koja su već registrovana u EU. Mile Landeka Ian Gillan www.startbih.info
Šljivovica u brojevima Od jednog kilograma šećera u voću tokom alkoholne fermentacije nastaje 0,59 litara alkohola, a plod šljive sadrži 8 do 15 posto šećera. Za jedan litar šljivovice jačine 40 do 50 stepeni potrebno je desetak kilograma šljiva. Procjene su da svako stablo bolje sorte šljiva daje po 100 kilograma ploda. Proizvođači kažu da ih proizvodnja litre šljivovice košta oko tri KM plus njihov rad, a dobru šljivovicu moguće je prodati po cijeni i do 50 eura za litar dok je uobičajena cijena između sedam i 30 KM. icom da sam sebe u pić u ne bi nožem rasjek ao - Proizvodnja šljivovice mi nije osnovno zanimanje nego to radim iz hobija i po navici jer je otac voćnjak zasadio kada sam se ja rodio, a i sve komšije prave rakiju. Mislim da bi ovo moglo biti unosno zanimanje, mušterija ima u Njemačkoj, u Italiji i drugdje, ali je teško registrovati i zaštiti proizvodnju, a na tržištu se sada može naći mnogo rakija lošeg kvaliteta – priča Miodrag Vuković iz Trebinja. Šljivovica ima svoje mušterije širom svijeta, ali da bi se izvozila moraju biti zadovoljeni određeni standardi, a naš svijet baš ne voli disciplinu. - Šljivovica za izvoz uvijek mora biti iste boje i jačine, ali mi evo sada pakujemo neku rakiju i svaka je druge boje, a to se ne smije desiti - kaže Tomislav Todorović, direktor Agencije za privredni razvoj Mrkonjić Grada gdje je ova proizvodnja najbolje organizovana i gdje je osnovano udruženje proizvođača rakije i zadruga, a uskoro se otvara i punionica. Inače, proizvodnja šljivovice je ranije bila znatno razvijenija u Brčkom i Gradačcu. Legenda kaže da su pojedini brčanski domaćini imali bačve s rakijom koje ni 20 djece koja se drže za ruke <strong>nis</strong>u mogli obuhvatiti. Laketa cijeni da je ovu proizvodnju uništila komercijalizacija i tr- ka za zaradom. - Mrkonjić je sada najjači u proizvodnji šljivovice poslije Šumadije. Gradačac i Brčko također imaju dobru šljivovicu, ali su previše komercijalizirali svoju proizvodnju, a za kvalitet, uz sve drugo, treba i ljubav - kaže Laketa. Pojašnjava da na takmičenjima na koja je išao više od 100 eura pla- ti za analizu jedne vrste rakije, ali da dobru šljivovicu koja je odležala ska? 20 ili više godina može prodati i za 50 eura po litru. Cijeni da je BiH komplikovana zemlja, a i ljudi međusobom, te da je zbog toga teško organizovati sistemsku proizvodnju i zaštitu autohtone vrste rakije. - Ja sam na ova takmičenja išao radi sebe, da dokažem da sam najbolji, a Mrkonjić je najbolje područje za to jer je nadmorska visina odgovarajuća, a blizina četinarskih šuma šjivama daje poseban miris - priča Laketa. Vjerske zablude No, Hajrić misli da je i za ovu promjenu kriva politika. - Dok su na vlasti bili komu<strong>nis</strong>ti, Gradačac je imao sjajnu šljivu i šljivovicu i razvijao je tu proizvodnju, ali otkako su na vlast došle ove nove stranke koje su reafirmisale i omasovile vjerske zajednice, ta proizvodnja je oslabila. A šljivovica je uvijek bila omiljeno piće kod Bošnjaka jer Kur’an zabranju vino, pa su oni mislili da šljivovica može proć, al’ šljivovica nije postojala u vrijeme kada je insan nastao i kada je Kur’an napisan, a šljive nema u islamskom svijetu i onda nije ni mogla biti zabranjena – pojašnjava Hajrić. Sredinom 19. vi- jeka za proizvodnju rakije je bila popotrebna dozvola vlasti. Danas je samo u Srbiji registrovano 1.800 proizvođača, ali su procjene da ih ima još najmanje toliko. Tamo čak 70 posto ukupnog uroda šljive ide u rakiju i nerijetko se čuje da je šljivovica nacionalno piće baš Srba. No, proizvodnju šljivovice u Evropi za sada su registrovali Njemačka, Češka i Italija, a proizvode je i u Bugarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Makedoniji, Poljskoj i u Rumuniji, ali i u Austriji. Nadaleko poznati roker Ian Gillan iz Deep Purplea rekao je da će ubiti onog ko ga je pri put ponudio šljivovicom kada je početkom sedamdesetih gostovao u bivšoj Jugoslaviji i da je to sada, za njega, piće u istoj grupi sa viskijem, vodkom, sakeoem i tekilom.� Koje je bolja: bosanska ili srbijan- ŠLJIVA U pjesmi opjevana ZEMLJA Mnogo je stihova i izreka o rakiji, koje god vrste ona bila: - Rakija je bolja neg’ majčino mlijeko, sto godina živio onaj ko je peko; - Muka kopat, a rakija duša; - Vino pjeva, a rakija viče; - Oj rakijo rako, tebe volim jako, a ti sa mnom rako, u jarak polako; - Oj rakijo, šljivovice ljuta, mnogo si me napojila puta; - Od rakije nema bolje žene, po tri dana ona ljulja mene, od rakije nema boljeg druga, kad je pijem ne znam šta je tuga; - Šta bećara u srce udara, šljivovica jaka i curica svaka; - Kad zapjevam i popijem, Roso, neću kući, neću ni na pos‘o; - Dođi diko ranije, pa ćeš piti rakije, ja ću piti limunadu pa me ljubi mladu; - Pila cura šerbeta, pa je spala s kreveta, a ja pio rakijice pa joj ljubim lice; - Oj rakijo, alaj bi te pio, kad bi tebe od koga dobio; - Imam muža jedna mu je mana, samo voli biti kod kazana! - Rakija šljiva od mrtva pravi živa; - Grom te može ubiti ali šljiva neće; - Oj šljivovice ljuta što glavi stvaraš pometenje a u nogama prepletenje, ala ljulja; 45
Page 1 and 2: MIRSAD SALIHOVIĆ Imam sve al’ ni
Page 3: 52 Turizam SLJEDEĆI START IZLAZI 1
Page 6 and 7: w w w.startbih.info NOVINA GODINE U
Page 8 and 9: 8 I N F O FBiH nema para za hercept
Page 10 and 11: 10 I N F O Mostar: Milioni za obnov
Page 12 and 13: ŽIVOT Uz 11. juli, Dan sjećanja n
Page 14 and 15: INTERVIEW Oleg Čavka, tužilac Kan
Page 16 and 17: INTERVIEW To znači da bi se mogla
Page 18 and 19: JAVNA RIJE^ Logoraši iz RS-a u lov
Page 20: JAVNA RIJE^ 20 Muhamed Džemidžić
Page 23 and 24: PIŠE: Rubina Čengić rubina@start
Page 25 and 26: Doktorat i Zlatni BAM Kemal Kozari
Page 27 and 28: „NOVA“ VLADA FEDERACIJE BiH KRI
Page 29 and 30: nomskih visina. I još se pritom ra
Page 31 and 32: Zloupotrebe: Probni rad na tri dana
Page 33 and 34: Mahmud Ahmadinedžad ali na nekim p
Page 37 and 38: Zaštita i dobrobit životinja na b
Page 39 and 40: snage i znanje za spas onoga što j
Page 41 and 42: NAJSEKSI ŽENA I NAJGLUPLJA ZVIJEZD
Page 43: PIŠE: Rubina Čengić rubina@start
Page 47 and 48: Uživam u glazbi i studiram POREME
Page 50 and 51: ZEMLJA Sjećanje na atentat u Saraj
Page 52 and 53: Bosnom i Hercegovinom, uzduž i pop
Page 54 and 55: TURIZAM Korić, direktor TZ SBK, pr
Page 56 and 57: DRUŠTVO Najčešća pitanja turist
Page 58 and 59: UMJETNOST Alban Ukaj, glumac Rodite
Page 60: UMJETNOST no, većina njih se žali
Page 63 and 64: IN MEMORIAM Michael Jackson (1958-2
Page 65 and 66: AND (i) RCI joj devedesetoj čeznuo
Page 67 and 68: Dr. Hassan potiče iz Sudana, a odr
Page 70 and 71: SPORT Južna Afrika, godinu dana pr
Page 72 and 73: SPORT Odavno se jedno veliko nogome
Page 74 and 75: FELJTON (4) Valerijan ŽUJO: MARGIN
Page 76: AKCIJA kopirni ureðaj za samo 1KM

nis - Magazin Start

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?