nis - Magazin Start

More documents

Recommendations

Info

DRUŠTVO Najčešća pitanja turista u Sarajevu, sa odgovorima mu ostalom. 3) Pa mnogi muslimani u Bosni izgledaju isto kao mi, isto se oblače, iste frizure nose, svijetle su puti, ne izgledaju kao Arapi, kako to? Stereotipi, predrasude, slaba informisanost, dezinformisanost, lijenost pri razmišljanju vlastitom glavom, sve se to da otkriti kroz ovako postavljeno pitanje. Žrtve medijske kampanje o muslimanima koji se prikazuju najčešće kao tamnoputi emigranti egzotično odjeveni, iz arapskih i afrič- KAKO RAZLIKOVATI Srbe, Hrvate, Bošnjake...? PIŠE: Amir Telibečirović ovdašnje ljude (osim po klimi i podpodneblju) nemoguće fizički razlikovati kih zemalja. Onaj dio koji se odnosi na rasnu pripadnost, u kojem se br- 1) Kako razlikovati Srbe, Hrva- po nacionalnostima i etnosu, onda kaju rasa, vjeroispovijest, državljante, Bošnjake i Jevreje kada po- postaju još više zbunjeni, pogotovo stvo, kulturološko, etničko i geografsmatramo prolaznike na ulica- kada pokušaju shvatiti pozadinu rasko porijeklo i tako dalje, najčešći je ma bosanskih gradova? ta na ovim prostorima. uzrok ovakvom pitanju. Procentual- Ovo je jedno od zaista često postavljanih pitanja. Sa ovim pitanjem se susreću i lokalni turistički vodiči i poslovni ljudi koji su u kontaktu sa strancima kroz službena putovanja. Najčešće ga postavljaju zapadnjaci, sa naglaskom na Amerikance. Jedan od razloga je i 2) Zašto ljudi jednostavno nisu otišli iz Sarajeva za vrijeme opsade, ako je već bilo tako teško preživjeti, zašto su ostali ovdje sve te godine da se pate ili ginu? no, ovdje nisu Amerikanci u tolikoj prednosti, jer gosti iz zapadne Evrope, nešto manje i iz Južne Amerike, često postavljaju takvo pitanje. Osoba koja ga postavlja nije neko sa rasističkim sklonostima (iako je bilo i toga), nego jednostavno neko sa odre- to što se po ustaljenom i nakaradnom Ovo spada u dovoljno glupava pitađenim neznanjem za koje još uvijek ovdašnjem shvatanju, Hrvati, Bošnjanja da bi se uopšte pokušavalo odgo- ima nade da se promijeni. Slično pitaci, Jevreji i Srbi smatraju pretjerano voriti na njega. U prosjeku, najviše nje se postavljalo i u vezi sa izgledom različitim etničkim grupama, ili čak su ga postavljali gosti iz SAD-a. Tre- Jevreja u BiH, ali dosta manje. Naža- pojmom nacionalnosti, što ponekad ba uzeti u obzir da su u Sarajevo, polost, sa prostora bivše Jugoslavije, po- još više zbuni strance. U Americi, i red ostalih, dolazili i dolaze ljudi kovećava se procenat gostiju iz Sloveni- drugdje na Zapadu, etnički i nacioji skoro ništa ne znaju o ratu i opsadi je koji postavljaju takvo pitanje, iako nalni princip najčešće podrazumijeva Sarajeva, i koji imaju sasvim druga- muslimani sa plavim očima i plavom različitu zemlju porijekla, različitu bočiju predstavu o tome kako rat ina- kosom njima ne bi trebali biti nepoju kože i drugačiji jezik, ili barem diče izgleda izbliza, ne samo zato što znanica zbog određene bliskosti sa bojalekt. U slučaju bh. etno grupacija, nisu imali ratno iskustvo, nego o rasanskim muslimanima koja datira još boja kože je ista, jezik je isti (bez obzitu razmišljaju onako kako ga vide u od austrougarskog perioda. Pored zara na šizofreno insistiranje na tri razli- filmovima, knjigama i stripovima. padnjaka, određeni broj Arapa takočita jezika), zemlja porijekla je uglav- Ako su ovakvo pitanje postavili tek đer ima slične predrasude. U to su se nom ista. Naravno, postoje razlike u što su stigli ovdje, onda je donekle uvjerili mnogi Bosanci koji su puto- oblačenju prema folkloru u nekim ru- razumljivo. Ali bilo je slučajeva kavali u Egipat, Jordan, Tunis, Maroralnim krajevima, i prema vjerskom da su to isto pitali i nakon cjelodko, Katar itd.. opredjeljenju nekih stanovnika BiH. No, razlika u prirodnoj fizionomiji nedostaje, i to je ono što često zbunjuje strance. Nakon što shvate da je nevnog obilaska grada, primljenih detaljnih objašnjenja o opsadi, blokadama, tunelu, etničkim čišćenjima, izbjeglicama, neimaštini i sve- 4) Zašto je toliko ljudi na ulicama Sarajeva u skoro svako doba dana, je li neki praznik ili je 56 toliko nezaposlenih? Baš ovo pitanje ima dugu tradiciju ponavljanja, još od prijeratnog perioda. Nije se samo postavljalo u Sarajevu, nego širom bivše Jugoslavije. Nešto zbog sličnosti u mentalitetu ovdašnjih naroda i narodnosti, a nešto zbog društveno-političkog uređenja. Postavljaju ga Bosanci i drugi Balkanci koji žive i rade na Zapadu ili na Istoku više decenija, pa onda dođu u posjetu zavičaju. Stranci sa raznih strana svijeta najčešće pitaju zato što dolaze iz sredina u kojima se zna radno vrijeme, slobodni termini, i u kojima su mnoge životne svakodnevne stvari isprogramirane. Mnoge od njih i danas zaintrigira veliki broj lokalnog stanovništva koje šeta korzom satima, praveći pauze za dugo ispijanje kafa i čavrljanje. Nekima od posjetilaca je fascinantan takav odnos prema svakodnevici i poslovima, a neki to smatraju gubljenjem vremena i ne vide nikakav smisao u svemu tome, osim za vrijeme nekih velikih državdržavnih praznika. 5) Kako to da u BiH nema puno etničkih Turaka nakon skoro pet vijekova osmanske vladavine na ovim prostorima? Za ovakvo pitanje važno je znati kome se postavlja, kada i gdje. Nerijetko ga postavljaju stranci koji su već donekle upoznati sa ovdašnjom historijom i žele da još saznaju. No, ako ga postave nekim šovinistički orijentisanim političarima ili njihovim sljedbenicima (nije teško pretpostaviti na koga bi se to moglo odnositi), možda dobiju odgovor kako zapravo Turci nisu nikad sasvim otišli iz BiH, ili čak kako se vraćaju i na mala i na velika vrata. Stranci koji pitaju te stvari uglavnom nisu provokatori, nego su naprosto ili zbunjeni ili radoznali, i onaj ko zna, treba im pružiti detaljan i širi odgovor. 6) Zašto ljudi na ovim prostorima toliko psuju? Odgovor na ovo pitanje nijedan stranac vjerovatno nikad nije dobio na isti način. To je također nešto što se pitaju svi, ovdašnji ljudi koji psuju, i strani ljudi koji psuju, kao i oni koji ne psuju. No, pitanje će, kao i sva prethodna, i dalje postavljati mnogi, ali na pravi i www.startbih.info
finalni odgovor će se načekati. 7) Kako to da je Radovan Karadžić, koji je rodom iz Crne Gore, postao žešći srpski nacionalista nego mnogi ljudi iz same Srbije? Pitanje koje su postavljali ljudi koji su sebe smatrali balkanskim ekspertima (šta god to značilo u njihovom poimanju) iz Holandije. Nije teško dati odgovor na njega, ali za one koji ga žele pojednostaviti, bilo je dovoljno spomenuti iskustvo Adolfa Hitlera. Iako rođeni Austrijanac, Hitler je želio da bude veći Nijemac odnosno German nego bilo koji Nijemac iz Njemačke. Sve ostale paralele i sličnosti, posjetioci uglavnom sami shvate, ukoliko poznaju političke (ne)prilike na relaciji Crna Gora – Srbija. A to se ne odnosi samo na Karadžića, niti na Miloševića koji je također neka vrsta političko-logičke zagonetke za pojedine strane posjetioce. 8) Zašto je tako veliki broj pušača u Bosni među skoro svim generacijama i društvenim slojevima, zar toliko ljudi ovdje ne zna koliko su cigarete štetne? Svejedno da li će se nekad usvojiti neki zakon o zabrani ili dozvoli pušenja na javnim mjestima u BiH, ovo pitanje će ostati među najčešće postavljanim. Iz perspektive mnogih stranaca, ovdje se previše puši u svakom slučaju. Svakako, lista ovakvih pitanja je duža. Ovo su tek neka od procentualno najčešćih. Za sada bi možda ovo bilo dovoljno da se lokalni vodiči i ostali koji su u dodiru sa stranim posjetiocima i sami zapitaju, te potrude i nađu barem neke odgovore. Strance i dalje zanimaju uobičajena kulturno-historijska znamenja, i to treba održavati, ali to su stvari koje oni ionako nađu na internetu, knjigama i kod drugih osoba. Oni sve više traže i nešto više od toga. Ova pitanja govore dosta i njima, ali i o svima nama koji ovdje živimo. Usput, nije mali broj Bosanaca i Hercegovaca koji znaju o svojoj zemlji ili užem zavičaju i manje od stranaca, puno manje. A komentari i pitanja koja mogu biti glupa ili iritirajuća itekako se odnose i na dio domaćeg stanovništva. Mogu biti i gluplja od onih koja postavljaju stranci, a stranci ipak imaju neko opravdanje zbog čega su takvi, za razliku od nas koji živimo ovdje. � Poezija Uz Doorse i Pink Floyd Selma Asotić je izuzetna djevojka. Ima sedamnaest godina, oko 200 nanapisanih pjesama i objavljenu knjigu poezije pod nazivom Pjesme jeseni. Za sarajevskog pjesnika Izeta Sarajlića kaže da je ”pojam”, a iz muzike 70-ih, ističe, crpi inspiraciju PIŠE: Ekrem Tinjak ekrem@startbih.info FOTO: Haris Čalkić Kada je Selma Asotić imala osam godina napisala je pjesmu o lopti: tužnoj i jadnoj, jer loptu svi šutaju. Tim činom je sebi htjela dokazati kako zna pisati. Čvrsto je vjerovala da će to biti prva i posljednja ispisana pjesma, jer slutila je da će biti prozni pisac. Iznevjerila je svoju želju. Danas Selma ima sedamnaest godina, 200-tinjak napisanih pjesama, i nedavno izdatu knjigu, zaista ozbiljne poezije, pod nazivom Pjesme jeseni. Ova djevojka, koja je nedavno završila treći razred Prve bošnjačke gimnazije, nije ni pomislila da će njene misli sročene u poetske rime biti odštampane i uobličene u knjigu. Priznaje, za knjigu je ponajviše kriva profesorica Elna Kurtović, , dok se profesorica brani govoreći da bi bio grijeh ne objaviti takve stihove. Selma Asotić veli da je ne pitamo o smislu života, jer je stereotipno, jer ga i ne traži, jer i ne razmišlja o njemu. I nema potrebe pitati je, jer on izviruje iz njenih stihova, koji lako, hirurški precizno, kroz pojave i ljude, govore o smislu i životu. Evo potvrde rečenog iz njene pjesme :Ma nešto o kiši i šta ja znam o čemu: U času kad kap s nebesa/Pogine na asfaltu./Milioni ih ginu./Masovni kišni genocid./.../ Ko to gore toliko plače?/Ko to ubija sve te silne kapi?/Ko je to toliko tužan i očajan?/... - Nikada ne iznosim javno svoje misli. Preturam ih po glavi i onda ih ispišem na papiru – objašnjava Selma svoj spisateljski majstorluk. Godi joj to što njeni prijatelji i poznanici imaju respekt prema njenom djelu. I kad čuje da joj neko kaže: Mama mi je čitala tvoje pjesme i zaplakala, iskočila bi iz sopstvene kože od radosti zbog spoznaje da je njena riječ po- krenula lavilavine nečijih osjećaja. Oduševljava je poezija Izeta Sarajlića, za kojeg će reći je pojam. Nije daleko od takve kvalifikacije ni Pablo Neruda. Voli čitati knjige, ali, priznaje, na neobičan način. - Ja jednu rečenicu čitam petnaest minuta. Analiziram je, prevrćem,... to je jedna prava tortura – kaže Selma. Kontra toga, pjesmu može, kada je krene, napisati, tvrdi, za pola minute. Pomaže joj u tome inspiracija što izvire od muzike, i to one koju su ŽIVOT stvarali Doorsi, Pink Floyd i njima slični muzičari. Inspiracija su joj i ljudi, bliski, njeni. Recimo mama u pjesmi Za mamu: Ne dam joj da čita moje pjesme./Ona uvijek iskolači oči./ I pita šta mi je./... - Ja nikada neću biti pjesnik kao moja mama koja je u mladosti pisala pjesme – skromno kaže Selma. Selma Asotić izuzetna je djevojka. Za sebe je u kratkoj biografiji napisala da ne zna kuhati i da želi biti nomad, i da joj se u životu ništa posebno nije desilo osim što je objavila knjigu i slomila prst. Njena knjiga se, nažalost, ne može kupiti. Besplatno je odštampano i podijeljeno 300 primjeraka knjige. � 57
Page 1 and 2:
MIRSAD SALIHOVIĆ Imam sve al’ ni
Page 3:
52 Turizam SLJEDEĆI START IZLAZI 1
Page 6 and 7: w w w.startbih.info NOVINA GODINE U
Page 8 and 9: 8 I N F O FBiH nema para za hercept
Page 10 and 11: 10 I N F O Mostar: Milioni za obnov
Page 12 and 13: ŽIVOT Uz 11. juli, Dan sjećanja n
Page 14 and 15: INTERVIEW Oleg Čavka, tužilac Kan
Page 16 and 17: INTERVIEW To znači da bi se mogla
Page 18 and 19: JAVNA RIJE^ Logoraši iz RS-a u lov
Page 20: JAVNA RIJE^ 20 Muhamed Džemidžić
Page 23 and 24: PIŠE: Rubina Čengić rubina@start
Page 25 and 26: Doktorat i Zlatni BAM Kemal Kozari
Page 27 and 28: „NOVA“ VLADA FEDERACIJE BiH KRI
Page 29 and 30: nomskih visina. I još se pritom ra
Page 31 and 32: Zloupotrebe: Probni rad na tri dana
Page 33 and 34: Mahmud Ahmadinedžad ali na nekim p
Page 37 and 38: Zaštita i dobrobit životinja na b
Page 39 and 40: snage i znanje za spas onoga što j
Page 41 and 42: NAJSEKSI ŽENA I NAJGLUPLJA ZVIJEZD
Page 43 and 44: PIŠE: Rubina Čengić rubina@start
Page 45 and 46: Šljivovica u brojevima Od jednog k
Page 47 and 48: Uživam u glazbi i studiram POREME
Page 50 and 51: ZEMLJA Sjećanje na atentat u Saraj
Page 52 and 53: Bosnom i Hercegovinom, uzduž i pop
Page 54 and 55: TURIZAM Korić, direktor TZ SBK, pr
Page 58 and 59: UMJETNOST Alban Ukaj, glumac Rodite
Page 60: UMJETNOST no, većina njih se žali
Page 63 and 64: IN MEMORIAM Michael Jackson (1958-2
Page 65 and 66: AND (i) RCI joj devedesetoj čeznuo
Page 67 and 68: Dr. Hassan potiče iz Sudana, a odr
Page 70 and 71: SPORT Južna Afrika, godinu dana pr
Page 72 and 73: SPORT Odavno se jedno veliko nogome
Page 74 and 75: FELJTON (4) Valerijan ŽUJO: MARGIN
Page 76: AKCIJA kopirni ureðaj za samo 1KM
show all

nis - Magazin Start

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?