Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Zelena transferzala<br />
Gora<br />
Sto muhadžirskih godina<br />
D o<br />
propasti Otomanske imperije 1912. godine Gora je<br />
bila duhovna i geografska cjelina, a nakon toga se našla<br />
na mjestu gdje se uspostavljala granica između Al<strong>ba</strong>nije i Srbije.<br />
Londonskim mirom kojim je izvršena podjela teritorija,<br />
potvrđena Bukureštanskim dogovorom 1913. godine, devet<br />
goranskih sela pripalo je Al<strong>ba</strong>niji. Konačna podjela je uslijedila<br />
marta 1923. godine kada je definitivno uspostavljena<br />
granica između Al<strong>ba</strong>nije i Kraljevine SHS. Ovom podjelom<br />
najveći dio Gore pripao je Kraljevini Jugoslaviji (21 selo), a<br />
manji dio Al<strong>ba</strong>niji (9 sela). U vrijeme turske uprave bilo je<br />
pojedinačnih slučajeva iseljavanja, ali broj stanovnika koji je<br />
Gora imala do 1912. godine pokazuje da je situacija bila dosta<br />
stabilna i da prelazak na islam nije mogao biti uzrokom masovnijeg<br />
iseljavanja, već je, nasuprot, doprinosio stabilizaciji<br />
i održanju stanovništva. Osim toga, poznato je da je u Gori,<br />
prije prelaska na islam, bio raširen jak bogumilski pokret. U<br />
periodu od 1912.-2012. godine Goru je zahvatilo više talasa<br />
iseljavanja. Migracioni pravci se do 60-tih godina XX vijeka<br />
odvijaju isključivo prema Turskoj, dok su zadnjih decenija migracije<br />
usmjerene prema zemljama regiona i Zapadne Evrope.<br />
U jesen 1912. godine počinje Prvi <strong>ba</strong>lkanski rat kada Goru<br />
zaposjeda srpska vojska. Gora se našla na poprištu oružanih<br />
suko<strong>ba</strong> koji su se vodili na liniji uspostavljanja granice između<br />
Srbije i Al<strong>ba</strong>nije. U novembru 1912. godine srpska vojska je<br />
izvršila veliki pokolj nad al<strong>ba</strong>nskim stanovništvom Kosova, pa<br />
i šire, o čemu ima dosta podataka u raznim dokumentima i<br />
novinskim zapisima u evropskoj štampi. Procjenjuje se da je u<br />
kosovskom vilajetu ubijeno između 12 i 25 hiljada Al<strong>ba</strong>naca.<br />
U septembru 1913. godine izbila je al<strong>ba</strong>nska pobuna koja nije<br />
zaobišla ni Goru. Tokom operacija za uspostavljanje granice<br />
prema Al<strong>ba</strong>niji, srpska vojska je izvršila i nekoliko zločina i<br />
masakara nad nedužnim i preplašenim stanovništvom Gore.<br />
To je još više pojačalo nesigurnost i ubrzalo iseljavanje u Tursku<br />
koje će u narednim decenijama imati dimenzije egzodusa.<br />
Najveći masakr je izvršen u Restelici gdje je ubijeno između<br />
10-13 mještana. U Kruševu, na mjestu zvanom Mlake, ubijeno<br />
je 9 članova porodice Gazi. U cjelokupnoj historiji Gore<br />
Prvi svjetski rat će ostati zapamćen po najvećim stradanjima i<br />
muhadžirluku koji se dogodio tokom nekoliko ratnih godina.<br />
Gora se ponovo našla na udaru mnogih vojski i pljačkaša (ha-<br />
Hrvatska<br />
Početkom maja svečano otvaranje Islamskog centra u Rijeci<br />
Riječka ljepotica će, uz Božiju pomoć, biti svečano otvorena u<br />
Rsubotu R 04. maja 2013. godine. U srijedu, 13.03.2013. godine,<br />
u Islamskom centru Rijeka, nakon sastanka sa IOM Rijeka,<br />
održana je konferencija za novinare na kojoj je govorio predsjednik<br />
Mešihata IZ-e u Hrvatskoj, muftija dr. Aziz ef. Hasanović.<br />
Muftija dr. Hasanović je u svom izlaganju za medije naglasio da su<br />
ovo povijesni dani za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj a posebno<br />
za Medžlis IZ-e Rijeka kada se po prvi put javno obznanjuje datum<br />
svečanog otvorenja Islamskog centra zakazanog za 04. maja<br />
2013. godine. Otvorenje Islamskog centra u Rijeci će biti najveći<br />
događaj za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj pa i šire za 2013.<br />
Muftija je također naglasio da će svečanom otvorenju Islamskog<br />
centra prisustvovati veliki broj uglednika kako iz R Hrvatske tako i<br />
iz cijelog svijeta a kao specijalni gost i izaslanik emira Qatara će biti<br />
ministar vakufa države Qatar, Gajs bin Mu<strong>ba</strong>rek Al Quwar koji će<br />
Islamski centar svečano i otvoriti. Muftija je pozvao sve da se odazovu<br />
svečanom otvorenja Islamskog centra i time budu dio cere-<br />
22. mart - 10. džumade-l-ula<br />
44<br />
ramija). Broj stanovnika je manji u svim selima Gore, ali najveće<br />
smanjenje bilo je u Brodu, Restelici, Zlipotoku, Kruševu<br />
i Rapči. U svim selima Gore je broj stanovnika 1921. godine<br />
bio manji u odnosu na onaj iz 1913. godine. U ovom periodu<br />
dogodio se prvi muhadžirluk, a u kasnijim decenijama<br />
dogodiće se još tri, tako da se XX vijek u Gori može nazvati<br />
vijekom muhadžirluka. Tridesetih godina XX vijeka Goru je<br />
zahvatio još jedan iseljenički talas. Za vrijeme Drugog svjetskog<br />
rata Gora je prošla relativno dobro i bez mnogo žrtava.<br />
Istina bilo je siromaštva i gladi, ali u poređenju sa Balkanskim<br />
ratovima i Prvim svjetskim ratom ovo je bilo neuporedivo bolje<br />
vrijeme. U ovom periodu su i u kosovskom dijelu Gore<br />
radile al<strong>ba</strong>nske škole jer je uspostavljena vlast Velike Al<strong>ba</strong>nije.<br />
Period poslije 1948. godine je bio veoma težak i u kosovskom<br />
dijelu Gore. Nastupa vrijeme otkupa i oduzimanja oružja od<br />
stanovništva. Tih nekoliko godina ljudi su ponovo preživjeli<br />
glad. Na popisu koji je održan 1948. godine Gorski srez, koji<br />
obuhvata Goru i Opolje, p j ima ukupno p 20.140 stanovnika. Od<br />
tog broja su se 12.048 izjasnili kao Šiptari, 6.697 neopredije-<br />
ljeni j muslimani, 1.393 kao Srbi i Crnogorci. g Interesantno jje<br />
da se u čisto gorskim opštinama kao Šiptari izjasnilo 21,5%,<br />
neopredijeljeni muslimani 61,7%, dok kao Srbi i Crnogorci<br />
16,8 %. Period od 1956.-1966. zapamćen je po surovoj vladavini<br />
Aleksandra Rankovića. Tada se dogodio još jedan veliki<br />
iseljenički talas prema Turskoj. I ovoga puta najviše iseljenih je<br />
bilo iz Broda (u kojem se na popisu stanovništva 1953. godine<br />
80% stanovnika deklarisalo kao Turci), zatim iz Kukaljana,<br />
Rapče, Zlipotoka, Kruševa, dok je iz ostalih sela bilo manje<br />
iseljenih. Iseljavanje stanovnika Gore nije prestalo do danas.<br />
Prema podacima Kancelarije lokalnih zajednica u 2008. godini<br />
na području Gore je živjelo manje od 10 hiljada stanovnika.<br />
monije koja<br />
će se pamtiti.Gospodin<br />
Irhad<br />
Meheljić je<br />
kazao nekoliko<br />
riječi o<br />
tehničkim stvarima objekata i troškovniku Centra. Glavni imam<br />
riječki je ukazao na važnost Centra i jednog ovakvog objekta koji<br />
za sve muslimane Rijeke pa i šire će biti duhovna oaza u kojem<br />
će napajati svoje duše ali Islamski centar će biti i mjesto za sve<br />
dobronamjerne ljude koji će rado doći i razgledati ljepote Centra.<br />
Predsjednik j IOM Rijeka, j Ekrem Budimlić jje naznačio brojnost j<br />
muslimana u PGŽ-i spomenuvši p da ppo pposljednjem j j ppopisu p sta-<br />
novništva iz 2011. godine u PGŽi ima 10.680 muslimana raznih<br />
nacionalnosti (Bošnjaka, Roma, Al<strong>ba</strong>naca, Turaka, Arapa, Hrvata,<br />
Goranaca i dr.), a u samom gradu Rijeci ih je negdje oko 6.000.
Change language