UPU Radna zona Zapad.pdf - Grad Velika Gorica

More documents

Recommendations

Info

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE ZAPAD Članak 15. Promet u mirovanju se zadovoljava na građevnoj čestici tako da se na 1000 m 2 GBP-a građevine primjenjuju sljedeći normativi: industrija i skladišta 6 PGM trgovina 30 PGM ostali poslovni sadržaji 15 PGM ugostiteljstvo 45 PGM Iznimno, za industriju, servise i skladišta moguće je računati 1 PGM na 3 zaposlena u većoj smjeni. Osim toga u zonama svih gospodarskih namjena promet u mirovanju rješavati tako da se: - za sva dostavna i teretna vozila osigura parkiranje na građevnoj čestici. - za osobna vozila zaposlenika i korisnika parkirališna se mjesta osiguravaju na građevnoj čestici. U ulicama koje imaju planirano parkiralište uz kolnik, dio potreba korisnika, računat po većem normativu od propisanih ali ne i zaposlenih, može se zadovoljiti na ovom parkiralištu, vodeći računa o potrebama svih korisnika. 3. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH, STAMBENO-POSLOVNIH I POSLOVNO-STAMBENIH GRAĐEVINA Članak 16. Stambene građevine na građevnoj čestici bez sadržaja druge namjene mogu se graditi u zoni stambene namjene (S*). - Stambeno-poslovne i stambene građevine s izdvojenom manjom poslovnom građevinom na istoj građevnoj čestici grade se u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1*). Poslovni prostor zauzima min. 25% i max. 40% nadzemnog GBP-a izgrađenog na građevnoj čestici. Poslovno-stambene građevine s max. 40% nadzemnog GBP-a stambene namjene grade se u zonama mješovite – pretežito poslovne namjene (M2*). Stambene, stambeno-poslovne, poslovno-stambene i poslovne građevine mogu biti samostojeće, dvojne-poluugrađene i skupne – u nizu. Članak 17. Od regulacijskog pravca građevine moraju biti udaljene najmanje 5 m, odnosno ne manje od udaljenosti određene propisima o cestama i graf. prikazom br. 4a. Najmanja udaljenost samostojećih građevina od međa susjednih građevnih čestica je 5 m. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama je 6 m ako su građene od vatrootpornog materijala. Poluugrađena – dvojna građevina jednom se bočnom stranom prislanja na susjednu građevinu ili među, a s druge je strane od međe udaljena min. 5 m, a ugrađene – skupne, s obje bočne strane, osim krajnjih građevina koje slobodnom stranom moraju biti udaljene od susjedne međe min. 5 m. Članak 18. Najveća i najmanja visina građevina od uređenog terena do gornje kote stropne konstrukcije najviše etaže, za svaku se zonu određuje posebno, uzimajući u obzir dopuštenu etažnost (graf. prikaz br. 4b) i dopuštene visine etaža. Zgrade mogu biti podrumljene. Potkrovlje mogu imati zgrade za koje je to, uz najveću etažnost, upisano u kartografskom prikazu 4b i one koje se izgrađuju s minimalnom dopuštenom etažnošću iz istog kartografskog prikaza. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2007. godina 35
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE ZAPAD U zonama mješovitih namjena i zoni stambene namjene građevine se grade ravnog ili kosog krova nagiba do 35°. Kosi se krovovi pokrivaju crijepom ili drugim materijalom slične boje i teksture. Krovne kućice iznimno mogu biti pokrivene bakrom, eloksiranim aluminijem i sličnim materijalom. Pročelja stambenih dijelova građevina valja raščlaniti balkonima, loggiama, terasama te eventualno istakama (erkerima). Ovi elementi, osim loggia, kada su istaknuti izvan obveznog građevnog pravca smiju se graditi samo u katovima i potkrovlju, a smiju biti istaknuti do 1,5 m. Pri završnoj obradi pročelja treba koristiti, u pravilu, do 3 vrste materijala. Dvojne i skupne građevine ne moraju biti identične, ali im visinska razlika ne smije biti veća od visine 1 etaže. Ako se grade s kosim krovištima, ona moraju biti jednakog nagiba i pokrova. Osnovne boje pročelja ne moraju biti iste ali trebaju biti usklađene. Ako se više skupnih građevina gradi prema jednom projektu, detaljima treba naglasiti njihovu odvojenu cjelinu (oblikovanjem ulaza u građevinu, bojama balkonskih ograda, pročelja i sl.). Dvojne i skupne građevine moraju činiti usklađenu arhitektonsku cjelinu. Dužina zajedničkog pročelja skupnih građevina te pročelja višestambenih građevina može izvesti najviše 100 m. Članak 19. Uređenje građevnih čestica provodi se prema kartografskom prikazu 4a na kojem su označene zone obvezne sadnje drvoreda i hortikulturnog uređenja dijela građevne čestice. Najmanja površina hortikulturno uređenog dijela građevne čestice na prirodnom tlu je 20% njene površine. Hortikulturnim projektom treba odrediti vrste i raspored visokog i niskog zelenila, u pravilu autohtonog. Treba uskladiti vrste zelenila između građevina i ulice. Pješačke i kolne površine treba, u pravilu, kvalitetno popločiti, a parkirališta je moguće asfaltirati. Pomoćne i manje poslovne građevine oblikovno usklađene s osnovnom građevinom treba smjestiti po dubini građevne čestice, iza osnovne građevine. Građevne je čestice moguće ograditi. Ulična se ograda postavlja iza regulacijskog pravca, a vrata se otvaraju na građevnu česticu. U zonama mješovitih namjena i zoni stambene namjene ograde mogu biti visine do 1,5 m prema ulici te do 2,0 m prema susjednim česticama, a puno podnožje ne može biti više od 0,5 m. Uz ograde se preporuča sadnja živice i ukrasnog grmlja. Najmanja širina ulaza na građevnu česticu ne može biti manja od 3 m. Kolni prilaz na građevnu česticu ne može biti u zoni križanja ulica. Ako se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, kolni prilaz valja ostvariti preko ulice nižeg značaja. Članak 20. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice određen je u rasponu kig = 0,2 - 0,4. Koeficijent iskoristivosti – nadzemni (kis nadz.) određuje se kao umnožak dozvoljenog kig i dozvoljenog broja etaža, uključivo i potkrovlje kada je označeno, prema kartografskom prikazu 4b, i kreće se u rasponu kis nadz. = 0,6 – 2,0. Koeficijent iskoristivosti (kis) je promjenljiv za pojedine zone, a ovisan je, osim o kis nadz. i o broju podrumskih razina koje se mogu graditi. Uz pretpostavku da je moguća gradnja dvije razine podruma kis = 2,8 za građevine s najvećom etažnošću (E = 5). Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2007. godina 36
Page 1 and 2: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d
Page 3 and 4: Županija: Grad: Naziv prostornog p
Page 5 and 6: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE
Page 39: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE

UPU Radna zona Zapad.pdf - Grad Velika Gorica

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?