OKRUGLI STO - Imam Ali - Ibn Sina

prof. Ekber Ejdi
Bismillahir-rahmannir-rahim
Neka je sva hvala Uzvišenom Gospodaru, neka je sav Božiji blagoslov i salavat na Poslanika i na sve
bogougodnike. Kada govorimo o odgoju ljudi, o odgoju covjecanstva onda Kur’‘an pred covjeka stavlja
dva moguca puta ostvarenja tog cilja. Prvi put je ustvari jedna evolucija njegove intelektualne
sposobnosti, odnosno, njegovog razuma. Tako Allah dž.š. u Kur’‘anu kaže: " I ti reci, o Poslanice ‘‘ Ovo put
je moj u kome ja pozivam Gospodaru svome jasnim dokazom’‘ ". Znaci pozivam ja i oni koji mene slijede.
U ovom ajetu se govori o onom dijelu populacije koji razmišljaju i koji svrsishodno upotrebljavaju svoj
razum i intelekt i to ima snagu zakona ( znaci ovaj ajet ). Drugi put, odnosno druga kur’‘anska smjernica u
tom pogledu je predocavanje ljudima prakticnih primjera, znaci licnosti koje su same prešle taj put,
odnosno koje su odgojene na baštini ovog ajeta. Tako u Kur’‘anu imamo ajet u kojem se kaže :" Zaista vi
u Poslaniku imatedivan primjer. On je divan primjer za sve one koji se nadaju susretu sa Uzvišenim
Gospodarom, koji vjeruju u buduci svijet i koji u svom životu mnogo Boga spominju i sjecaju Ga se". Na
osnovu ovoga ajeta uzvišeni voda islamske revolucije u Iranu gospodin Ali Hamenei je ovu godinu
proglasio godinom Imama Alija, da bi muslimanska zajednica i populacija diljem svijeta za svoj prakticni
primjer u svim sferama svog života i politickoj i vjerskoj sferi uzela ovoga velikana islama. Sa tim ciljem je
i organizovan ovaj okrugli sto, da bi se mi ovdje sakupili i pokušali koliko nam to vrijeme i naše
mogucnosti dozvoljavaju, da svojim izlaganjima što je moguce bolje i više upoznamo i osvjetlimo sebi
licnost Imama Alija. Veoma je malo vremena, a mnogo toga bi se moglo reci. Ipak, ja cu na jedan sažet i
kratak nacin poceti svoj govor nastojeci da koliko je to moguce zbližim i uskladim ova dva pojma iz teme
okruglog stola, a to su Imam Ali i Nehdžu-l-belaga. Mi znamo da je istinska licnost svakog pojedinca u
duhovnom smislu ustvari jedna smjesa koja je obrazovana od tri osnovna elementa ili aspekta. Prvi od ta
tri aspekta je intelekt, razum koji covjeku omogucava i pomaže na njegovom putu ka upotpunjavanju
sebe kao licnosti i na njegovom putu ka usavršavanju. Drugi element je etika ili ti moralni imperativi i
covjek u ovoj bezbojnoj nebeskoj dimenziji treba kroz tu dimenziju da stice moralne i eticke vrline koje ce
isijavati vani. Treci aspekt je praksa, prakticno ostvarenje onih njegovih intelektualnih spoznaja i etickih
vrlina koje u sebi sadrži kao licnost. Za predocavanje i pojašnjavanje karaktera i licnosti Imama Alija mi na
raspolaganju imamo tek jedan dio njegovih izreka i govora i prakticnih djela koja je ostavio iza sebe. Taj
naš osnovni izvor za upoznavanje Imama Alija je Nehdžu-l-belaga, odnosno, Staza rjecitosti. Na tom putu
mi se suocavamo sa tri ozbiljne i temeljne poteškoce. Prva poteškoca je cinjenica da Nehdžu-l-belaga
predstavlja tek jedan dio govora Imama Alija. Nisu nam u potpunosti otkrivene sve njegove intelektualne
spoznaje, njegova gnosticka opažanja i eticke vrline. Druga poteškoca, koja je i osnovna u svemu tome,
jeste cinjenica da Nehdžu-l-belaga ni u kom slucaju ne predstavlja sve ono što je hazreti Alija izrekao.
Mes’‘udi, poznati i ugledni historicar, koji je živio stotinu godina prije Šerif Radija sakupljaca govora
Imama Alija, i koji je sastavio Nehdžu-l-belagu, kaže da su ljudi u razlicitim oblastima islamskog svijeta i u
razlicitim prigodama, zapamtili i zabilježili više od 480 njegovih hutbi i govora, dok Nehdžu-l-belaga koju
mi danas imamo na raspolaganju, obuhvata tek oko 239 govora. Prvo, govor je dio covjekovih djela, a