Å UMARSKI LIST 3-4/1987

Zbog lakše mogućnosti upotrebe prikazane metode u ovom kratkom izlaganju,
također će se obraditi jednostavan ilustrativni primjer otvaranja šumskih
predjela s cestovnom infrastrukturom u nizinskom poplavnom području
srednjeg Posavlja. za potrebe prorjeđivanja sastojina.
2. POJAM MODELA I NJEGOVE VRSTE
Definicija pojma modela širokog je značenja s obzirom na njegovu mogućnost
teorijske i praktične primjene u mnogim područjima, kao što su pored
ostalih i šumska područja u pogledu otvorenosti i planiranja cestovnih
prometnica sustava izvlačenja i prijevoza. U navedenom pogledu pod modelom
smatra se matematski formuliran prikaz tehničko-ekonomskih odnosa, tj. realan
ili zamišljen objekt koji je u izvjesnom odnosu naprama drugom objektu
odnosno originalu, a ovaj može biti također realan ili zamišljen. Kod modela
razlikujemo slijedeće elemente: jednadžbe, nejednadžbe, zatim varijable i
parametre.
Već prema zadatku i korisniku modela jednadžbama i nejednadžbama se
definiraju promjene i pojave pojedinih veličina, pa se na taj način određuju i
iskazuju odnosi između pojedinih tehničko-ekonomskih varijabli.
U modelu, pojave i veličine pretstavljene su zavisnim i nezavisnim varijablama.
Zavisne varijable se određuju i analiziraju, a nezavisne varijable
pretstavljaju veličine i pojave koje determiniraju mijenjanje zavisnih varijabli.
Parametri su takove veličine koje iskazuju stupanj utjecaja zavisnih na
nezavisne varijable. Potrebna vrijednost parametara određuje se većinom prema
praktičnim podacima, dočim u slučaju nepouzdanih navedenih podataka
određuje se na osnovi teorijskih pretpostavki.
Za izradu modela mogu se primjeniti, umjesto jednadžbi i drugi matematički
oblici izražavanja, kao što je sastav tabela s različitih stajališta, zatim
dijagrami prikaza toka funkcija, te raznovrsne grafičke izrade programa. U
izradi ove tematike primjenjen je tabelarni oblik sa statičko-dinamičkim modelom.
Kvantitativni modeli mogu se razvrstati prema njihovim sastavnim elementima
na slijedeće skupine: statičke i dinamičke; determinističke i stohastičke;
kratkoročne i srednjoročne; mikro i makro modeli; linearne i nelinearne.
Razradom modela treba nastojati da se obuhvate svi utjecajni činitelji
kako bi se mogla postići njegova ispravnost u pogledu odnosa s originalnim
postojećim objektom. Pravilnom obradom elemenata modela iskazuje se stupanj
iskoristivosti modela, a izradom kataloga dobivaju se podaci za određivanje
odgovarajućih činitelja modela.
3. SASTAV KATALOGA STRUKTURALNIH PODATAKA
ZA IZRADU TEMATIKE
Za obradu tematike odabrane su u nizinskom poplavnom području srednjeg
Posavlja gospodarske jedinice koje pripadaju Š.G. »Mojica Birta« Šumarije
126