You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
te poduzeća s engleskim kapitalom »Bitumen, hrvatskog društva za iskorišćivanje<br />
zemnog plina i ulja« sa sjedištem u Zagrebu, koje je obavljalo bušenja u Hrvatskoj.<br />
Bolujući od angine pectoris naglo je preminuo u Zagrebu 2!!. veljaće 1929. godine\<br />
2. A. Karolyi je, kako vidimo, djelovao ne samo kao šumar nego i kao industrijalac,<br />
pa i bankar, ali je i tada ostao šumar. To potvrđuje i rukopis knjige<br />
»Metode i problemi šumarskih znanosti<br />
ujedno<br />
uvod u biometriku za šumarske stručnjake i prirodoslovce«,<br />
kako glasi naslov u prijevodu inž. J. Hermana, jer je knjiga napisana na njemačkom<br />
jeziku, a nosi datum 1928. godine. Ovaj prijevod je prije tri godine J. Herman predložio<br />
Savezu društava inženjera i tehničara Hrvatske da ga izda i on je, zapravo,<br />
bio povod za pisanje ovog portreta A. Karolyi-a.<br />
Karolyi je napisao i više radova od kojih su dva objavljena u Šumarskom listu,<br />
i jedina na hrvatskom jeziku.<br />
U Šumarskom listu objavio je:<br />
a) Ima li Omorika Panč. šumsko-gospodarstveno značenje i budućnost (S. 1.<br />
1921, str. 99—111), i<br />
b) Metode i problemi u šumarskoj nauci (S. 1. 1922, str. 12«—144, 214—224 i<br />
285—290).<br />
Ad a) O pančićevoj omorici i prije Karolyia bilo je u Šumarskom listu opširnijih<br />
prikaza o toj vrsti (M. Obradović Ličanin 1892. i 93, F. Kesterčanek 1897. i D.<br />
Hire 1899), ali ju je Karolyi prvi obradio sa šumsko-gospodarskog stanovišta. Svoje<br />
zaključke Karolyi izvodi ne samo na osnovu literature, kao R. v. Wettstein-a i dr.<br />
nego i na osnovi svojih zapažanja na brdu Stolac, SI od Višegrada. Sastojina s<br />
Pančićevom omorikom, po Karolyi-u zauzima površinu 60 ha. U toj sastojini K.<br />
je snimio njen sastav na površini od 400 m- na kojoj udio Picea omorike Panč.<br />
iznosi 0,7 a ostalih vrsta (jele, smreke, crnog i običnog bora te trepetljike) 0,3.<br />
Najčešće stablo Pančićke bilo je promjera u prsnoj visini 34 cm a najdeblja su bila<br />
dva, od četiri, stabla crnog bora s pp 30 i 37 cm-). Od ostalih vrsta na plohi snimanja<br />
tek jedno stablo smreke imalo je promjer 25 cm. Da 1906. godine, koje je<br />
K. snimio stanje na pokusnoj plohi, nije bilo debljih stabala posljedica je eksploa<br />
tacionih sječa oko 1885, godine, jer su stolačke sastojine od Drine udaljene oko<br />
5 km a za privlačenje trupaca do Drine nisu postojale veće poteškoće, te »najstarija,<br />
najmoćnija debla sastojine otputovaše... k Drini, a odatle dalje splavima<br />
k Mitrovici« (Karolyi, str. 100). Karolyi je obavio i analizu jednog stabla, koje je<br />
u starosti od 91 godine bilo 24 cm promjera u prsnoj visini, 23,8 m visine i mase<br />
0,427 m :i . K. je procjenio, da masa sastojine iznosi 232 m^. Ova masa podudara<br />
se s masom čiste sastojine Pančićeve omorike u predjelu Gostilj snimljene 1937.<br />
godine (4).<br />
Karolyi smatra, da Pančiveva omorika nema niti može imati budućnosti, »jer<br />
joj jednostrano prilagođavanje onemogućuje uspješnu utakmicu s drugim vrstama<br />
crnogorice, koje su je potisnule«. Međutim može se održati intervencijom čovjeka<br />
i »sigurno bi se mogle na mnogim mjestima uspješno obrazovati i gojiti omorikove<br />
sastojine. No od takovih mjera n e smijemo očekvati gospodarske koristi« (str.<br />
2) U samom članku za promjere navedeni su mm, što je očita greška, jer na osnovu<br />
tako tankih stabala ne bi mogao »računati« s 232 ra3 sađržine po ha«.<br />
163
Change language