Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
autora jedan je, V. Naudet, vlasnik rasadnika.<br />
1<br />
Materije uz dva uvodna i jednog zaključnog<br />
članka, podijeljena je u ove skupine:<br />
— Ciljevi (koncepti), metode i strategija<br />
17 članaka),<br />
— Programi amelioracija, današnji rezultati<br />
i očekivani (25 članaka),<br />
— Znanstveni okoliš (9 članaka),<br />
— Posljedice za šumarsku praksu (5 članaka).<br />
U »-programu amelioracija« izdvojen je<br />
program za tropske šume.<br />
U knjizi nalazi se i popis kratica za<br />
19 institucija te terminološki rječnik za<br />
92 stručna termina. U francuskim tekstovima<br />
institucije (zavodi, instiuti i si.) redovno<br />
su navedene samo kraticama kao<br />
npr. I. D. F. — Institut za razvoj šumarstva<br />
(Institut pour le Developement forestier;<br />
E. N. G. R. E. F. — Nacionalna škola<br />
za prirodu, vode i šume (tj. »šumarski fakultet«<br />
u Nancy-u); S. S. F. — Udruženje<br />
za sakupljanje i prodaju sjemena šumskog<br />
drveća (Syndicat des Reeoltants et des<br />
Commercants des Semence forestieres);<br />
itd. Nalazimo i kraticu I. N. R. A. — Nacionalni<br />
institut za poljoprivredna istraživanja<br />
(Institut national de la Recherche<br />
agronomique) jer u njegovom sastavu djeluje<br />
i Centar za istraživanja u šumarstvu.<br />
U Terminološkom rječniku (glosariju)<br />
protumačeni su stručni termini koji se<br />
mogu naći u pojedinim tekstovima. Tako<br />
primjerice klinarna promjenljivost je »neprekidna<br />
promjenljivost bilo neke značajke,<br />
bilo nekog činitelja« a uvedena promjenljivost<br />
je ona »koja nastaje bilo posredstvom<br />
vanjskih činitelja bilo sredine<br />
(ekotip) bilo utjecajem čovjeka«); »plus<br />
stabla« su stabla s boljim fenotipskim<br />
osobinama od osobina susjednih stabala,<br />
1) Površina rasadnika Naudet-a iznosi 350 ha<br />
koji ]e podjeljen na četiri mjesta u središnjoj<br />
i sjevero-zapadnoj Francuskoj.<br />
Naudet je i vlasnik poduzeća za radove pripreme<br />
tla i pošumljavaje, za nie^u kultura,<br />
kresanje grana s stabala, gnojidbu i zaštitu šuma.<br />
a »elitna« su ona, kojih se genetska superiornost<br />
može, dokazati poređenjem potomaka<br />
ili vegetativnim razmnožavanjem,<br />
itd. Može se postaviti pitanje, zašto je u<br />
ovoj knjizi stavljen i ovaj glosarij? Odgovor<br />
nalazimo u činjenici, da je pretežni<br />
dio šuma u Francuskoj u privatnom posjedu,<br />
pa i maloposjednika, te je time omogućeno<br />
da i oni mogu u cijelosti shvatiti<br />
tekstove u ovoj knjizi. Ali ne samo u ovoj<br />
nego uopće, a posebno u časopisu takvih<br />
šumopsjednika, u »La Forets francaise et<br />
l'Action forestiere.<br />
U programu amelioracije nalaze se ove<br />
vrste: (prema redosljedu u originalu): duglazija,<br />
primorski bo-r, smreka, korzijski i<br />
kalabrijski crni bor, obični bor, jele, cedar,<br />
ariš, čempres, sitna-smreka, crne topole<br />
i balzamovci, topole sekcije Leuce,<br />
divlja trešnja, orasi, bukva, crveni hrast,<br />
johe i eukalipti. Slijedi popis potencijalnih<br />
vrsta (16 četinjača i 7 listača)<br />
koje bi se mogle uzgajati u Francuskoj,<br />
jer »jaka raznolikost reljefa, klimatskih<br />
uvjeta i vrsta tala omogućuje da se<br />
u Francuskoj uzgajaju mnogobrojne vrste<br />
iz dviju hemisfera«. Posebno su obrađene<br />
vrste šumskog drveća koje se mogu koristiti<br />
za proizvodnju biomase u kratkim<br />
ophodnjama.<br />
Iz popisa vrsta, koje su predmet posebnog<br />
zanimanja francuskog šumarstva,<br />
vidimo da ih je malo za koje nema interesa.<br />
Među tima je i pitomi kesten. Iz<br />
popisa za naše svrhe izdvajamo samo neke<br />
bilo da nas informiraju o odnosu prema<br />
njima, bilo da nas tekst upozorava na<br />
neke č.injenice, koje mogu i nama u radu<br />
koristiti.<br />
Kod primorskog bora (Pinus maritima<br />
Ait.), prema suvremenim istraživanjima<br />
I. N. R. A. i Univerziteta u Bordeaux-a,<br />
značajnu ulogu imaju geografske rase. To<br />
su<br />
-^ g. r. Maghreba: Alžir, Tunis, Maroko;<br />
— g. r. kontinentalno-mediteranska: istočna<br />
i južna, Španjolska, Var, Primorske<br />
Alpe. Italija;<br />
173
Change language