Å UMARSKI LIST 3-4/1987

Iz ovog pregleda se vidi da je on istraživao tehnička svojstva naših najvažnijih
industrijskih vrsta drva. Osim toga publicirao je radove: o svojstvima američkog
jasena, naprezanju kod cijepanja, svojstvima munikovine (Pinus heldreichii Ch.) o
svojstvima duglazijevine i dr.
Autor je ili suradnik u brojni m radovi m a naših prvih stručnih priručnika i
udžbenika, namijenjenih drvarskim stručnjacima, kao:
— Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb 1949.
— Tehnologija drveta, Zagreb 1952. koautor A. Ugrenovića
— Drvnoindustrijski priručnik, I dio Zagreb 1967.
— Tehnologija drveta, udžbenik i priručnik, rukopis, Zagreb 1980.
Za potrebe nastave na Fakultetu napisao je skripta za razne profile obrazovanja,
šumara i drvaraca, kao: Prerada drva, Pilanksa prerada drva, Tehnologija
drva.
U Šumarskoj enciklopediji napisao je kratke monografije za oko 90 vrsta domaćih
i stranih (egzota) vrsta drva, brojne jedinice kao Drvo, Pilanska prerada i
dr. Najpoznatiji je drvnotehnološki autor s najbrojnijim prilozima u enciklopedijama
JLZ i to Općoj enciklopediji i Tehničkoj enciklopediji.
Svakog velikog znanstvenog radnika krasi pažnja i briga za odgoj znanstvenog
kadra. Ta osobina resi i prof, dr Ivu Horvata. Pod njegovim okriljem, razvijajući
Drvnotehnološki odjel, razvijao je i znanstveni kadar, koji će ne samo nastavno
nego i znanstveno i stručno zadovoljavati rastuće potrebe. Iz nekadašnjeg Zavoda
za uporabu šuma (1992—1948) kasnije Zavoda za Tehnologiju drva, ekipirane su
nastavno i znanstveno Katedre za iskorišćivanje šuma (1960) i Organizacija rada u
drvnoj industriji, Katedra za mehaničku preradu drva (1960), Katedra za finalnu
obradu drva (1978), Kabinet za terensku nastavu Drvnotehnološkog odjela (1956),
a za što je on posebno zaslužan. Dakle, ne samo kadrovi za praksu, nego i kadrovi
za drvnotehnološku znanost bila mu je posebna briga. Njegovom vizionarstvu, u
tom pogledu, možemo se danas, nakon 40 godina samo diviti, jer je ono ostvareno
njegovim samoprijegornim rado m .
Njegova znanstvena ,pedagoška, publicistička djelatnost i odgoj znanstvenog
kadra nije apsorbirala sav njegov potencijal. I m ao je snage i vremena za plodnu
stručnu djelatnost. Za nju je upotrijebio nesebično sve svoje znanje, da stručnu
javnost pravovremeno obavijesti, obrazloži i poduči o aktualnim problemima datog
vremena i zbivanja u području drvnotehnološke znanosti i drvnoprerađivačke
prakse. Ako napomenemo da je 1940. pisao o lignostonu, a najnovije načine upotrebe
drveta 1945, vlaknatice 1946, svojstvima furnirskih ploča 1948, istraživanju
drvnih otpadaka 1949, kvaliteti površine furnira 1957, prvoj elektronski upravljanoj
pilani na svijetu 1968,
m ožemo ocijeniti aktualnost informacija i široki opus
djelovanja za potrebe drvarske struke.
Za tu svoju znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja
struke i društva, od kojih ističemo nagradu »Ruđer Bošković« za značajnu znanstvenu
djelatnost (1980) i orden zasluga za narod sa srebrnim vijence (1976).
I na kraju velike ljude krasi, što je pisanom riječju teško predstaviti i iskazati,
humanost. Tu vrlinu spoznali su i osjetili učenici i suradnici prof, dr Ive Horvata
nebrojeno puta. Ona je provejavala u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu od
malih ljudi do ličnosti svjetskog glasa. Zbog toga je vrijedilo napisati ovo nekoliko
redaka, kao jeku zahvale koja se još uvijek čuje, za sve ono što nam je dao.
Prof. đr. Stanislav Radim
161