Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
skog društva (današnji Gospodarski list) objavio prijedlog za osnivanje Narodnog<br />
šumarskog zavoda u koji bi, uz ostale djelatnosti, služio i »odgojenju<br />
sposobnih sumaran, lovacah i zemljomjeracah«. Prijedlog Šporera toplo u<br />
istom listu zagovaraju i D. Kos (1844. godine) i N. Panzner (1845). Namještenje<br />
domaćih sinova i osnivanje šumarskog učilišta Kos zagovara i u<br />
spomenutoj svojoj raspravi »Das Forstwesen in Kroatien. . .« (1847). Ali do<br />
ostvarenja tih prijedloga dolazi tek 1860. godine, kada je počelo s radom Gospodarsko-šumarsko<br />
učilište u Križevcima.<br />
Godine 1853. »Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo« upućuje vladi<br />
u Beču zahtjev za osnivanje »Gospodarske škole«. To je bilo vrijeme crnog<br />
Bach ovog apsolutizma te je trebalo sedam godina da je bečka vlada dala odobrenje.<br />
Gradska križevačka općina je osigurala 5Ü0 jutara zemljišta da se<br />
na njemu osnuje uzorno imanje, a križevačka županija je odstupila dio svojih<br />
zgrada za školu. Savjetnik Mojsije Baltic (onaj isti koji je prisustovao<br />
osnivanju društva) uz pomoć banske vlade u Zagrebu izvještava ministarstvo<br />
u Beču da su osigurana novčana sredstva u iznosu od 72.250 forinti. Učiteljske<br />
plaće će se osigurati iz tzv. komercijalne zaklade čija je glavnica iznosila<br />
461.000 for. a neuložena imovina 28.600 for. Budući troškovi za investicije će<br />
se osigurati iz prihoda gospodarstva. Predstavka je bila podnesena 22. ožujka<br />
1860. predsjedniku ministarskog vijeća, a 12. travnja 1860. car i kralj Franjo<br />
Josip I donosi odluku o osnivanju »Gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice«<br />
u Križevcima.<br />
Dan 19. svibnja 1860. donesena su pravila (statut) o unutrašnjem uređenju<br />
učilišta i imenovan je prvi učiteljski zbor i prvi ravnatelj škole Ceh<br />
Dragutin Lambl. Na dužnosti ravnatelja je ostao 14 godina sve do svoga<br />
umirovljenja. O osjetljivosti izbora ravnatelja Zavoda govori članak u Gospodarskom<br />
listu 1860. godine »Izbor prvih nastavnika za Gospodarsko Učilište«<br />
u kojem stoji i ovo: »Možda će tko prigovoriti, da je ovo sve lijepo, ali da<br />
nam sve to nije nikakvo jamstvo, da će on (Labml) taj zavod ustrojiti i prema<br />
potrebam našega naroda. Na ovo odgovoramo u kratko, da je g. L. tielom<br />
i dušom Slavjanin, vješt našemu jeziku, te je bio glavni uzrok, zašto je ovu<br />
službu molio, što znade, da će se naše gospodarsko učilište na narodnom temelju<br />
ustrojiti«. A u tom duhu održao je Lambl i svoj govor prigodom otvaranja<br />
Učilišta.<br />
Dragutinu Lamblu doista mora se odati posebno priznanje, što je preuzeo<br />
dužnost ravnatelja Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, jer<br />
je to učinio iz idealizma, iz želje da se hrvatski narod »uzdigne i stane medu<br />
znamenite, izobražene narode evropske«, kako je rekao u govoru na otvaranju<br />
Učilišta. Vjerojatno je i materijalno slabije prolazio nego da je ostao u<br />
Češkoj a to se može zaključiti iz pisanja praškog lista »CAS«, kojim je taj<br />
list popratio odlazak Lambla u Križevce. U tom tekstu, uz ostalo, čitamo i to,<br />
da »znademo dobro što naša domovina odlaskom toga odličnoga čovjeka gubi.<br />
Iako imademo mnogo prvaka (korifeja) na području poljoprivrede, ipak nam<br />
ne može biti svejedno, da nestaje jedna istaknuta sila s područja dosadanjeg<br />
djelovanja a kojoj će se teško naći zamjena. Međutim, iako g, Lambl odlazi<br />
u tuđinu, odlazi nam najbratskijim Hrvatima i mi od srca želimo novom vrlo<br />
važnom zavodu najblistaviji napredak«.<br />
Iste godine 19. studenog učilište je svečano otvoreno i odmah su započela<br />
predavanja. Bila je to prva škola na slavenskom jugu i na Balkanu u kojoj<br />
154
Change language