Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
pila za rad u šumi te prenosnih strojnih pila za rezanje dasaka i dugačkog<br />
građevinskog drva. A. Schmidt, inače nadzornik šuma kneza Lippe-a u Virovitici,<br />
bio je postavljen i za zamjenika ispitivača navedene Komisije za polaganje<br />
stručnog ispita.<br />
Na ovoj zadnjoj za predsjednika je izabran Dragutin Kos. Također je<br />
na ovoj Skupštini izvršena konačna redakcija pravila »Društvo šumarsko za<br />
Hrvatsku i Slavoniju«. Također je podnesen izvještaj o prvom i najstarijem<br />
državnom ispitu za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, koji je bio<br />
održan od 29. 11. — 2. 12. 1851. godine. Peta Skupština je održana u Pakracu<br />
21. ožujka 1852., te iste godine je izašla prva stručna knjiga — udžbenik:<br />
»Kratka nauka, kako dervlje saditi« od Franje Šporera. Slijedeća Skupština<br />
zakazana je u Rijeci, ali do nje nije došlo, jer je Bachov apsolutizam sve otvorenije<br />
kočio rad društva i javni rad rodoljubnih ljudi, te je bilo predloženo<br />
da se održi u Donjem Miholjcu; na njoj je trebao učestvovati i poznati šumarski<br />
stručnjak Adolf Danhelowsky (Selly, Baranja 1825. — Beč. 1902).<br />
Ta skupština također nije održana, Kos daje ostavku i preporučuje za nasljednika<br />
Ivana Nepomuka Obhlidala.<br />
Rad Šumarskog društva zamire oko 1855. godine, To je bila peta godina<br />
Bachova apsolutizma, koji je, kako vidimo, pogodio jedno stručno udruženje.<br />
Broj članova u 1855. godini iznosio je samo 20°,'o broja od broja iz 1853. odnosno<br />
svega 26. Dokument o eventualnom službenom, po vlasti, ukidanju<br />
Društva nije znan pa možemo smatrati da kontinuitet postojanja nije prekinut<br />
nego je zamrla njegova aktivnost. Zamrla je aktivnost, ali ne i svijest<br />
pojedinih šumara o njegovom aktiviranju, o ponovnom njihovom okupljanju<br />
u Društvu. Ali trebalo je proći dvadeset godina, da se obnovi djelatnost u<br />
1876. godini. Na obnovi Društva posebno su radili Vladoj Köröskenji i Vatroslav<br />
Rački kojima uspije organizirati sastanak »lijepog broja domaćih<br />
šumara u prostorijama Hrvatskog-slavonskog gospodarskog društva« 26. ožujka<br />
1876. na kojem je izabran pripremni odbor za održavanje skupštine pod<br />
predsjedništvom Antuna Tomića. onog Tomića. koji je sudjelovao i na sastanku<br />
1846. godine u Prečecu i u prvi upravni odbor tada osnovanog Šumarskog<br />
društva bio izabran za odbornika. U tom času u Društvo bilo je učlanjeno<br />
105 članova, dakle nešto manje nego ih je bilo 1853. Osnivačka skupština održana<br />
je 14. listopada 1876. godine na kojoj je izabran predsjednik, potpredsjednik,<br />
tajnik i 8 odbornika: Antun Tomić, predsjednik, Hugo Grund (šumarski<br />
mjernik), potpredsjednik, Vladoje Köröskenyi, tajnik, te odbornici:<br />
Josip Ettinger (nadšumar), Đuro Bayer (vlastelinski nadšumar).<br />
Franjo Cordašić, Mijo V r b a n i ć, Franjo Rossipal (vlastelinski šumarnik),<br />
Vlastimil V i h o d i 1, Antun Soretić i Đuro P i h 1 e r.<br />
Dne 1. siječnja 1877. godine izlazi prvi broj »Šumarskog lista« kojeg je<br />
uredio Vladoje Köröskenyi, ali nije doživio njegovo izlaženje jer je umro 2. 12.<br />
1876. u 31. godini života. Uredništvo časopisa preuzima Mijo Vrbanić.<br />
Druga skupština je održan od 10—12 listopada 1877. u Sisku. Izabran je<br />
za predsjednika Mijo Vrbanić, a tajnik Vojtjeh Sandtner, Skupštini je<br />
prisustvovao kao počasni član čuveni austrijski šumar Josip W e s e 1 y.<br />
Treća skupština je održana 20. listopada 1978. u Križevcima na kojoj je<br />
za potpredsjednika izabran Antun Soretić. Na četvrtoj skupštini održanoj<br />
8. kolovoza 1880. u Vinkovcima za urednika je izabran Fran Kesterčanek<br />
koji je dokinuo dvojezično štampanje Šumarskog lista.<br />
152