You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
je dotična gospodarska starost ili potpuno ili pretežno dominirala u pojedinim<br />
dijelovima šuma. Određivanje stupnja sklopljenosti i homogenosti — obzirom<br />
na povoljnu perspektivu aerosnimaka — nije zadavalo poteškoće.<br />
Na osnovu takvog kartiranja došlo se do površinske distribucije (minimalna<br />
izlučenja iznosila su 0,25 ha) obzirom na istaknute karakteristike prirodnih<br />
i umjetno uzgojenih šuma (starost sklop, homogenost). Dobivene karte<br />
s osnovnim podacima služile su zajedno sa opažanjima na terenu i uz iskustvo<br />
šumarskih stručnjaka za izradu takve karte, koja sadrži plan (projekt) budućih<br />
uzgojnih i melioracijskih radova a to su: odvodnje, pomlađivanje, čišćenja,<br />
prorede. Za svaki od tih zahvata određena je površina na kojoj će se obavljati.<br />
Po poznatim prosječnim podacima o potrebi radne snage i troškovima izrađena<br />
je za narednih 20 godina razmjerno realna osnova uzgojnih i melioracijskih<br />
radova na tom području, koja daje odgovor na pitanje što, gdje i kada se ti<br />
radovi imaju obaviti.<br />
Projekt prorjeđivanja. Koliko god je nauka o proredama napredovala<br />
i premda neki šumarski stručnjaci imadu iskustva u toj djelatnosti,<br />
ipak se ne može reći da su šume potpuno i sistematski prorjeđivane. Jedan od<br />
razloga je i pomanjakanje plana (projekta) za provedbu prorjeđivanja. Gospodarske<br />
osnove se u tom pogledu oslanjaju na inventuru drvnih masa iz čega<br />
se dobivaju mase po vrstama drveća i debljinskim razredima. Ako šumarije<br />
prorjeđuju po sastojinama kao jedinicama, i ako inventure daju podatke samo<br />
o masama i njihovom kretanju za cijelu gospodarsku jedinicu ili odjele, a<br />
mjesta i stupanj prorjeđivanja se ne unose u karte taksator ne zna gdje i kako<br />
treba dalje zahvatiti. Stoga mora ili obilaziti objekte ili tražiti drugo pomagalo.<br />
Za grad Zürich postavljene su 1907. u bukovim sastojinama pokusne plohe<br />
radi praćenja djelovanja proreda. Tu stoje danas plohe sa istim početnim<br />
međusobnim stanjem u g. 1907., a sa raznim načinima otada provedenih proreda.<br />
Za to područje postoje i skorašnji aerosnimci. Razni zahvati imali su<br />
razne posljedice, koje se očituju u raznom stupnju sklopljenosti (sumi projekcija<br />
krošanja) dominantnih i kodominantnih stabala u sastojini. Stupanj<br />
prorede i suma projekcija krošanja nakon prorede stoje međusobno u korelaciji.<br />
Pokusne plohe pokazale su razne sklopljenosti (tako na pr. 96 d /'o za<br />
sastojine, koje nisu nikada bile prorjeđivane ili 83% za jake visoke prorede<br />
itd.), koje se na aerosnimcima odlično uočavaju odnosno i mjere. Kod primjene<br />
aerosnimaka za planiranje prorjeđivanja uzeta su tri stepena sklopljenosti:<br />
više od 93°/Q (nikad prorjeđivano). 88—93 n /o (slabe visoke prorede) i manje od<br />
88% (jake visoke prorede).<br />
Da bi se moglo zaključiti o kakvom stupnju prorede se radi može se pomoću<br />
skorašnjih aerosnimaka u stereomodelu odrediti sadašnja suma projekcija<br />
krošanja ili se može izgled konkretnih sastojina uporediti sa izgledom prorjeđivanih<br />
pokusnih ploha sa kojih postoje također aerosnimci. U obzir treba<br />
uzeti da se na pr. i u prorjeđenim bukovim sastojinama s vremenom sklop<br />
zatvorio i to brže što je proreda bila slabija. Znači da će se u stereomodelu<br />
neprorjeđene na pr. bukove sastojine po izgledu izjednačiti sa slabo i odavno<br />
prije prorjeđenim sastojinama (ako je snimanje obavljeno više godina iza prorjeđivanja).<br />
Rezultat fotointerpretacije treba biti karta, koja daje površine neprorjeđenih,<br />
slabo ili jako prorjeđenih dijelova odjela. Ti podaci zajedno sa pri-<br />
105
Change language