03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-4/1963

Å UMARSKI LIST 3-4/1963

Å UMARSKI LIST 3-4/1963

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

U mnogim je zemljama, gdje su šume posve ili djelomično iskrčene, sav plodni<br />

humozni pokrov već otplavljen s obronaka u doline. Ali zlo nije samo u tome, što<br />

je na obroncima prevladao kamen. Voda svojim oticanjem otplavljuje dalje s obronaka<br />

i mineralne slojeve ostavljajući iza sebe kompaktne klisure. Na taj se način<br />

doline pretrpavaju neplodnim sedimentima ne računajući ovamo brojne štete, koje<br />

kod odonošenja zemljišta nastaju na saobraćajnim linijama, građevnim i drugim<br />

objektima. Kada bi se štete od ove vrste erozije zajedno s troškovima oko potrebnih<br />

reparatura mogle izraziti u novčanim iznosima, dobili bismo fantastične svote.<br />

Uza sve to erozija vodom predstavlja u stvari samo prvu etapu sudbonosne<br />

lančane reakcije kao posljedice devastacije. Nagomilani su sedimenti neplodnog<br />

kršja i ofolučja u dolinama, vodotocima, jazovima, ustavama, poljima pa čak i u<br />

naseljima tek jedan dio stvarnih šteta. Šira javnost o svemu tome nema naravno<br />

ni pojma s jednostavnog razloga što uzroci i posljedice nisu u prvi mah upadljive.<br />

Međutim taloženja neprestano povećavaju volumen 1 težinu proticajne vode i tim<br />

povećavaju njezinu razornu snagu. Kod drenaža mogu ova taloženja u vrlo kratkom<br />

vremenu osjetljivo smanjiti sabirni kapacitet drensikih cijevi.<br />

Opažanja su u Alžiru pokazala, da su brojne vodene ustave u toku 74<br />

do 96 godina izgubile lOCP/o svog sabirnog potencijala. Godišnja pak mjerenja u<br />

Sjedinjenim Američkim državama iskazuju na mnogobrojnim umjetnim jezerima<br />

smanjivanje početnog rezervoara u granicama od 0,09 — 31,53 lo /o. Prema podacima<br />

istraživanja, provedenih prije nekoliko godina u Italiji, rijeka Arno godišnje<br />

odnosi 2,670.000 tona krutih sastojina tla i time uzrokuje prosječni gubitak plodnog<br />

tla na površinskom sloju od godišnjih 2,5 centimetra.<br />

Neosporno je ,da je zamuljivanje vodotoka, jazova i umjetnih jezera uvijek<br />

u izravnoj zavisnosti od krčenja šuma. Najbolji je dokaz, što se ovakva jezera u<br />

pošumljenom terenu praktički nikad ne zamuljuju niti zagaćuju. To u ostalom<br />

potvrđuju i pokusi u Tunisu, koje je izvršilo poduzeće »Tunesian Valley Company«<br />

u toku 1955. godine. U istraživanim se objektima nakon izvršenih pošumljavanja<br />

smanjilo taloženje sedimenata za 90"/o. U alžirskom umjetnom jezeru<br />

Bini — Bahdel, kod kojeg je okolni teren dobro pošumljen, nema uopće<br />

tragova odlaganja sedimenata'.<br />

Ali šuma vrši i drugu vrlo važnu funkciju a ta se odnosi na zaštitu zemljišta<br />

protiv razvejavanja vjetrom tj. protiv tzv. eolske erozije. Osobito je tu<br />

značajna njezina uloga protiv djelovanja pješčanih sipina. Na pjeskovitim se je<br />

tlima svagdje sadnja drveća pokazala kao efikasna stabilizaciona mjera. Istina,<br />

svaki biljni pokrov djeluje povoljno na učvršćivanje tla. Ali šuma u tom pogledu<br />

daleko nadilazi sve druge vegetacijske oblike ne samo zbog svoje visine i gustoće<br />

nego još više zbog duboko razgranjenog korijenja i nezavisnosti životne snage od mijenjanja<br />

godišnjih doba.<br />

Može se još postaviti pitanje, da li šuma može djelovati na povećanje kiša<br />

(vodenih taloga) ili barem na njihovu povoljnu raspodjelu tokom godine. O ovom<br />

se je pitanju u nauci mnogo raspravljalo ali još nije doneseno jedno definitivno<br />

stanovište. Činjenice međutim ukazuju na to, da šuma može djelovati na povećanje<br />

oborina kod manjih lokaliteta. Nasuprot tome utjecaj se šuma na kišu u razmjerima<br />

većeg područja ili kontinenta nije mogao dokazati. ,<br />

Što je šuma gušća, to pruža jači otpor snazi vjetra, to -lakše ona krši njegovu<br />

jakost. Jedan je poznati stručnjak ustanovio smanjivanje brzine vjetra za više od<br />

SS 10 /«) prvotnog iznosa. Za Italiju postoje studijski materijali, koji uz ostalo iskazuju,<br />

da šuma kod naselja Cecina smanjuje snagu vjetra za 56"/o. Što više, gusta je<br />

podstojna sastojina u ovom području uzrokovala redukciju čak za 89 a /o. Eksperimenti<br />

pak u području Tennessee (Sjedinjene Američke Države) pokazuju, da<br />

je brzina vjetra a s tim i udarna snaga prosječno godišnje u šumovitim predjelima<br />

za 20 — 50 ! Vo manja nego na njihovoj obešumljenoj okolici.<br />

Zamašnost se zaštite protiv eolske erozije jedva može pravilno ocijeniti. Na<br />

ogoljelom se prostoru za vrijeme sušne periode čestice zemljišta snažno razrahljuju<br />

i mrve u tolikoj mjeri, da ih snaga vjetra lako raznosi. Pritom sitne čestice<br />

stvaraju čitave oblake prašine a krupniji sastojci klize po površini. I jedni se i<br />

drugi skupovi smiruju tek onda, kad vjetar prestane i nastupi tišina. Ali tad se<br />

u pravilu čestice nagomilavaju'u udubinama tla, kanalima, grabama ili pred ka-<br />

159

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!