Å UMARSKI LIST 3-4/1963

101) Zbog ravnomjernog sušenja ne dolazi tako lako ni do prozuklonosti na
čelima sortimenata, kao kod običnog površinskog sušenja,
11) Ovaj način sječe pokazao se odličnim naročito za vlažne predjele, gdje
bukovina obično jako puca u zimskoj sječi.
Praksa iz 1959—1961. utvrdila je:
1) Boja bukovine iz te sječe je bijela kao kod javora.
2) Pucanje je daleko slabije nego kod zimske sječe.
3) Rezana bukovina ne puca i ne krivi se.
4) Rezana roba ponaša se u parionici normalno i prima lijepu crvenu
boju.
5) Kontrasti između bjeljike i crvenog srca su još jači nego kod zimske
sječe, jer je bjeljika još bjelija.
6) Izrada ogrijeva ručnom pilom je za cea 10% teža nego kod obične sječe
(suvlje drvo!), a i cijepljenje je teže.
Praktična primjena i korist ovog načina sječe
Izvođenje sječe:
I. U cea 1.000 m visokim planinskim, hladnim, vlažnim i sjevernim ekspozicijama
obaranje stabala treba izvršiti u drugoj polovini augusta.
Izrada može da uslijedi onda, kada je lišće dobro uvelo, za to treba 3—6 nedjelja,
a prema potrebi može se izrada odgoditi i do samog proljeća, bez ikakve
štete po kvalitet drveta. Klima je ovdje hladnija, sušenje traje duže vremena,
a nakon izrade sortimenata vrijeme se već ohladilo te nema zagušivanja niti
opasnosti napada gljivica. Sve ako ostanu trupci u šumi do sredine proljeća,
opasnosti kvarenja nema.
(Sječa početkom jula pokazala je u ovim predjelima, da su već nakon
2 mjeseca čela bukovine napadnuta od gljivica do koja 4 cm dubine!)
II. U niskim, toplim predjelima i na južnim ekspozicijama, kod sječe u drugoj
polovini augusta, sušenje je znatno brže, izrada sortimenata mora da
uslijedi već nakon 2—3 nedjelje — prema vremenskim prilikama. Zbog veće
topline, izrađeno drvo moramo odmah izvesti i dati industriji u preradu, da ne
dođe do napada gljivica i prozuklosti na čelima.
U takvim, toplim položajima možemo obaviti sječu početkom, pa i sredinom
septembra. Preporuča se da čelo oborenog stabla, 8—10 dana nakon
obaranja, premažemo nekim zaštitnim sredstvom (makar vazelinom ili kolomazom).
Izrada sortimenata može uslijediti oko 4 nedjelje nakon obaranja ili
kasnije. Vrijeme je sada već hladnije i opasnost zaraze je mnogo manja, pa
ni izvoz nije više tako hitan.
(Kod sječe u julu i početkom augusta, temperatura je u porastu,
a time i opasnost kvarenja. Da se tome izbjegne, izrada mora uslijediti
2—3 nedjelje iza sječe, a izvozom i daljnjom preradom bukovine treba požuriti.)
Kod obaranja treba voditi računa, da svako stablo leži po mogućnosti što
slobodnije sa krošnjom na zemlji. U koliko se radi o proredama jačeg intenziteta,
moramo izvršiti obaranje u 2 etape: Najprije oborimo na istoj površini
oko 50% stabala. Kada krošnje oborenih stabala uvenu, oborit ćemo drugu polovinu
stabala preko prvih. Izradu možemo obaviti istovremeno za obje grupe.
141