03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-4/1963

Å UMARSKI LIST 3-4/1963

Å UMARSKI LIST 3-4/1963

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

SJEĆA BUKVE I DRUGIH <strong>LIST</strong>ACA KRAJEM LJETA<br />

— BIOLOŠKI NAČIN SUŠENJA DRVETA<br />

Ing. VLADISLAV BELTRAM<br />

Stara narodna<br />

iskustva<br />

Narod .u brdskim predjelima Slovenije, Gorskog Kotara, Bosne i Makedonije<br />

(u planini istočno od Berova) siječe bukvu nekako između 15. augusta —<br />

8. septembra. Oborena stabla ostavlja sa čitavom krošnjom na zemlji tako dugo,<br />

da lišće dobro uvene, što traje oko 2—4 nedjelje. Iza toga slijedi izrada sortimenata,<br />

koja daje bijelo drvo, gotovo bez pucanja i krivljenja, bez zagušenosti<br />

i prozuklosti, a znatno lakše. Ogrjevno drvo, odmah iza izrade, dobro izgara<br />

u vatri, kao da je prosušeno. Taj način sječe provode seljaci u brdskim terenima<br />

i u Svajcarskoj, kako smo imali prilike da saznamo na stručnoj ekskurziji po<br />

toj zemlji u junu 1956.<br />

Iz davnih vremena služili su se tim iskustvom koritarj u Slavoniji i Sremu kod<br />

sječe vrbe i topole. I oni obaraju stabla krajem augusta i ostavljaju ih u krošnjama,<br />

da lišće dobro uvene, za što treba oko 2—3 nedjelje, pa onda izrađuju iz tnjih korita.<br />

Kod kuće imam korito za pranje sitnog rublja, dugačko 116 cm, široko 47 om i duboko<br />

17 cm, izdubljeno iz vrbovog trupca. Stijene su debele 23 mm. Korito sam nabavio<br />

g. 1937, kada sam bio upravitelj šumske uprave u Vrbanji kod Vinkovaca. Korito<br />

me pratilo iz Vrbanje u Otočac, Senj, Beograd i Ljubljanu. Danas je korito staro<br />

26 godina, a prošlo je kroz sve moguće hladne i vruće, vlažne i suhe klimatske prilike.<br />

Uz vrlo čestu upotrebu, ono je odličnog izgleda, zdravo i bez traga nekih raspuklina,<br />

kao da je upravo sada izrađeno.<br />

A. J u r m a n (1) iz Šumarije Rovinj govori o starom narodnom običaju<br />

u Istri, kako narod siječe kolje crnog jasena u drugoj polovini augusta i ostavlja<br />

oborena stabla 3—4 nedjelje sa lišćem. Ovakva sječa daje kolje veće čvrstoće<br />

i za 2—3 godine veće trajnosti od onoga iz zimske sječe. Osim toga ustanovljeno<br />

je, da sječa krajem augusta ne smanjuje izbojnu snagu panja. Pošto u samo<br />

jednoj komuni treba godišnje po 200.000 kolaca, Jurman naglašuje potrebu za<br />

sječom u to vrijeme umjesto zimske sječe.<br />

Svojim promatranjima na otoku Braču 1930—1936 uvjerio sam se, da je<br />

narodni običaj sječe makije u augustu, za vrijeme najveće žege, daleko ispravniji<br />

od sječe u razdoblju oktobar—mart. U augustu je prekid vegetacije, zbog<br />

žestoke i dugotrajne suše, mnogo sigurniji i intenzivniji nego za vrijeme zime,<br />

koja je tamo redovno i blaga i kratka. Izbojna snaga iz panja iza ljetne sječe<br />

je jača, a jesenji izbojci imaju do ljetneg prekida vegetacije vrlo dugačak vegetacijski<br />

period, uz kraće i neznatne zastoje preko zime.<br />

I pojedini naši šumari prihvatili su i izvodili sječu krajem augusta:<br />

Dr ing. Dušan Oreščanin, tada upravitelj šumarije Garešnica, provodio<br />

je sječu bukve na taj način g. 1938, 1939, 1940. Poduzeće UKOD na Rijeci<br />

i pilana NIHAG u Garešnici bili su zadovoljni drvetom iz ove sječe.<br />

134

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!