Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
asponu od 1 do 91). Nakon 33. mjeseca novih grmova i izbojaka nije bilo.<br />
Razlika u pojedinim prugama u intenzitetu javljanja izbojaka nije bilo, što<br />
znači, da doba (mjesec) sječe nema posebnog utjecaja na pojavu izbojaka, odnosno<br />
na pomlađivanje.<br />
b) Kod sječe u žilište iz zimske sječe, razvoj mladica bio je analogan kao<br />
i u prugama, dok od ljetne sječe registrirani su podaci samo nakon prve vegetacijske<br />
periode, jer je daljnja opažanja poremetio hladan val.<br />
Praćenje razvoja izbojaka u ovom drugom slučaju ograničeno je samo na<br />
jednu godinu s razloga, što je daljnja opažanja poremetio hladni val krajem<br />
studenoga 1957. god., koji je uništio ili teže oštetio znatan broj izbojaka na plosi<br />
ljetne sječe, koja je bila izvrgnuta neposrednom udaru bure za razliku od<br />
zimske plohe, koja se nalazila u zavjetrini.<br />
Ukoliko odgovaraju vremenske prilike, izbojci iz panjeva javljaju se nakon<br />
sječe vrlo brzo i to gotovo na svim panjevima. Doduše na II sječnoj pruzi u<br />
3-ćem mjesecu nakon sječe nema ni jednog izbojka, jer je taj vremenski period<br />
pao u zimsko doba (XI — I mjesec), ali s nastupom toplijih dana odmah nastaje<br />
i aktiviranje pupova te je već 22. IV bilo prosječno 2,6 izbojaka po panju.<br />
Naglašeno je »već«, jer se izbojci iz panja javljaju ranije nego što se otvaraju<br />
pupovi (nego započinje vegetacija) stabala ili starijih izbojaka. Naime, iz mog<br />
višegodišnjeg opažanja proizlazi, da se u Kaočinu gaju otvaranje pupova<br />
i početak ljetorasta česmine ne javlja prije 25. IV. Od svih vrsta, česmina<br />
najkasnije započinje s vegetacijom, te zaostaje nekoliko dana i za planikom.<br />
Zanimljivo je, da se pupovi na panju i korijenju brzo aktiviraju i onda,<br />
ako je sječa izvršena u doba vegetacije. Na IV sječnoj pruzi 3 mjeseca nakon<br />
sječe tj. u VII mj. na 98 panjeva bilo je 287 izbojaka. To je još očitije kod<br />
ljetne sječe izvršene 1957. god.: sječa na panj i u žilište izvršena je 25. VII, a 28.<br />
VIII, dakle za nešto 'više od mjesec dana, ustanovljeno je kod sječe na panj<br />
20f7 izbojaka, a kod sječe u žilište 279 uz znatan broj pupova koji su se nalazili<br />
u stanju neposrednog razvijanja odnosno izbijanja iz zemlje. U odnosu na broj<br />
izbojaka krajem prve vegetacijske periode (jesenske) u prvih mjesec dana razvilo<br />
se kod sječe na panj 49,2%, a kod sječe u žilište 22,2%. Međutim vremenski<br />
razmak od sječe do izbijanja izbojaka i u ljetnom dijelu godine može<br />
biti i veći. Tako je npr. u IV mj. 1948. god. u predjelu Blaca na Braču<br />
izvršena sječa nekoliko stabala česmine koje su imale promjer na panju oko<br />
10 cm, ali se prvi izbojci na tim panjevima pojavili tek u jesen, dakle nakon<br />
4—5 mjeseci.<br />
Prema podacima izlazilo bi, da bi se broj grmova i smanjivao, jer je na<br />
nekim sječnim prugama u 33-ćem mjesecu nakon sječe navedeno manji broj<br />
grmova nego u 21-om mjesecu. U ovom slučaju manji broj grmova nije posljedica<br />
ugibanja (sušenja) pojedinih grmova, nego posljedica njihovog razvoja.<br />
Naime, pojedini grmovi nisu kod prvog mjerenja posebno obilježavani, pa<br />
se kod kasnijih mjerenja mjesto dva grma brojio jedan grm, jer radi njihove<br />
neposredne blizine i formiranog sklopa nije bila moguća jasna diferencijacija<br />
pojedinih grmova.<br />
Izbojci se javljaju ne samo prve vegetacijske periode nego i kasnije. To<br />
pokazuju osobito podaci o broju izbojaka na IV sječnoj pruzi tj. na pruzi na<br />
kojoj je prvo ustanovljivanje palo nakon prve vegetacijske periode. Tada je<br />
broj izbojaka iznosio 287, a nakon druge vegetacijske periode 1666 ili za preko<br />
124