Å UMARSKI LIST 3-4/1963

stojine u kojima leže izvale, koje se na snimcima ne mogu opaziti. Prijelomi
u krošnji i prijelomi debala vrlo dobro su se interpretirali.
Sa takvim rasporedom radova izrađen je elaborat o štetama posebno za
starije, a posebno za srednjodobne sastojine, odnosno letvenjake, koje su nastale
izvalama ili prijelomima krošanja ili debala. Na temelju pouzdane dokumentacije
moguća je sada daljnja intervencija po čovjeku na odgovarajućim
površinama.
Šumski požari. Aerosnimci su dobro poslužili i osoblju, koje se
borilo sa šumskim požarom u oktobru god. 1961. kraj Firvaldšteterskog jezera
gotovo 12 dana. Površina, koja se imala nadzirati, iznosila je oko 200 ha sa
stotinama požarnih žarišta. S obzirom na vladajuće vjetrove i oblike terena
požar je prijetio da zaokruži obližnje naselje i da uništi šume, koje nemaju
samo gospodarsku i estetsku vrijednost, nego djeluju i kao zaštitne šume za
obližnju turističku cestu.
Kad se trebalo brzo odlučiti o veličini prosjeke na uzvisini iznad jezera,
zaključio je štab za gašenje požara da svoju daljnju akciju potpomogne fotointerpretacijom.
Potrebni aerosnimci (u mjerilu približno 1 :20.000) izrađeni su
za vrijeme od oko 6 sati. Omogućili su da se izradi plan suzbijanja požara.
Projektirane su prosjeke, koje će se redom prema potrebi ostvarivati s tim da
se s obzirom na estetsko značenje šume mjestimično ostave grupe stabala
(kulise) i da se najprikladnijim putem osigura dovod vode iz jezera, koja će na
izvedenoj prosjeci dalje pomagati u suzbijanju požara. Tlo na postavljenoj prosjeci
(300 m dugačkoj i 15—20 m širokoj) očišćeno je od materijala, koji bi
mogao doprinijeti širenju požara.
Aerosnimci promatrani stereoskopski dali su odličan uvid u morfološke
detalje terena kao što su markantne stijene, jarci, stabla itd. Akcija je uspješno
dovršena. Bile su izbjegnute suvišne sječe, dobiven, je odličan uvid u teren,
podaci za raspored ljudi i pogonskog materijala. Osoblje, koje se služilo aerosnimcima
zaželjelo je da se kod idućih sličnih akcija i drugdje koriste tim odličnim
pomagalom.
*
Ovo su bih samo neki od primjera iznesenih u djelu prof. Kurtha i ing.
Rhodya. Ima tu iznesenih i drugih zahvata, koji su uspješno riješeni u šumskom
gosopdarstvu Švicarske pomoću aerosnimaka: raspored sječa, izrada sastojinskih
karata (s naročitim obzirom na gospodarski važnije vrste, uzrast i
obraslost), učešće četinjara u sastojinama, pripremni radovi za izlučivanje pašnjaka
u šumskim predjelima, raspored primjernih ploha kod inventura masa,
štete od lavina itd.
Primjena fotogramaterije u šumarstvu bit će principijelno tamo opravdana
gdje se zadaci dovoljno pouzdano mogu riješiti sa manje troškova ili u
kraćem vremenu. S obzirom na dovoljan šumarski stručni kadar kod nas
pitanje uštede novca i vremena može prvenstveno doći u obzir kod teških terena.
U prošlih 10 godina bio je to slučaj sa područjem rijeke Tare i planina
oko Splita na kojima su sa strane Biroa za uređivanja šuma u Titogradu
odnsono sa strane šumarskih stručnjaka u Splitu (ing. Jedlovski, ing. Vrdoljak)
primijenjeni aerosnimci. U prvom slučaju izrađena je u Birou za uređivanje
šuma u Titogradu šumsko gospodarska karta mjerila 1 : 20.000 instrumentom
prikazanim u si. 2. Na planinama oko Splita aerosnimci su primijenjeni za
izradu'vegetacijske karte u mjerilu 1 : 50.000. Tu su aerosnimci pomogli:
108